Ispod muzeja otkrivene tajne luksuznog života srednjeg vijeka: Pronašli kaljeve peći, uvozni porculan i tragove kraljeva

U Centru za kulturu, Gradskom muzeju Čazma traje cjelovita energetska obnova. Ta se zgrada nalazi na važnom arheološkom lokalitetu, srednjovjekovnoj utvrdi zagrebačkih biskupa. Ravnateljica čazmanskog muzej Maja Cepetić Rogić, kaže kako su ovi radovi zapravo bili prilika da se istraži taj lokalitet. Nije zato čudno da su nešto i našli!

– Radovi su nam počeli prije dva mjeseca, a mjesec dana traju iskopavanja. Kroz taj period, arheolozi su detektirali uziđe utvrde koju vidimo i vani, iz polovine 15. stoljeća. No, našli su i kameni zid te ranije utvrde iz 13. stoljeća. To potvrđuje i da je ranije postojala utvrda na mjestu renesansne utvrde zagrebačkog biskupa u Čazmi – pojašnjava ravnateljica i napominje kako ne čudi ovaj pronalazak jer on potvrđuje logiku dosadašnjih istraživača koji su se bavili Čazmom.

– Čazma je od vremena antike bila sjecište rimskih prometnica, ovdje su prolazile važne antičke prometnice, pa se očekivalo nekakvo utvrđenje odnosno utvrda koja bi nadgledala važnije pravce. Ovaj položaj na kojem se nalazila utvrda je strateški jako važan. Možemo reći da od početka razvoja naselja, tamo stoji utvrda. Ipak, nju je zadnje uredio i obnovio zagrebački biskup Stjepan II – kaže Cepetić Rogić i napominje da on na čelo biskupije stiže 1225. godine i važan je za nastanak nove Čazme jer je 1232. osnovao Kaptol i od tada Čazma počinje doživljavati svoju srednjovjekovnu renesansu.

U Čazmi je život u srednjem vijeku bio kao bubreg u loju

– U tom periodu se gradi niz crkava, do kraja srednjeg vijeka, Čazma ih je imala šest. Bila je izuzetno naseljena, bila je tada crkveno središte. Kaptol je bio iznimno važna srednjovjekovna institucija, on je tada bio kao danas javni bilježnik, bez njega ništa nije imalo pravnu valjanost. I to je privlačilo ljude u grad i grad je tada živio – priča.

Ispod muzeja pronašli su i neke pokretne nalaze, koji ukazuju da su osobe koje su tamo živjele, živjele luksuzno.

– Razni pećnjaci, kaljeve peći, znači da su već tada prostori bili grijani. Po posuđu koje smo našli na gradini, vidi se da je to riječ o uvezenom proizvodu iz Italije, iz Njemačke, pa se vidi da su bili dobro povezani s onodobnom Europom. U konačnici su bili vrlo bogati, a to je i logično, jer tamo su dolazili kraljevi i poslanstva. Nisu ih mogli ugostiti u nekoj straćari – priča Cepetić Rogić i ističe da očekuju još nalaza zbog položaja ovog otkrivenog zida i to će puno pomoći u kasnijoj interpretaciji tog područja kroz povijest.

– Radovi su tek počeli, sigurna sam da će biti još vrlo značajnih nalaza, pa će nam to pomoći donijeti konkretnije zaključke. Sve ide pod arheološkim nadzorom, sve pomno prati Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Bjelovaru. Sve se fotografira i dobro dokumentira, a u konačnici, sve što će moći biti prezentirano na licu mjesta, tako će i biti izloženo – poručuje ravnateljica čazmanskog muzeja Maja Cepetić Rogić, koja je sigurna da se ispod čazmanskog muzeja kriju još brojne zanimljive tajne, koje će možda uskoro biti i otkrivene javnosti.

FOTO: Centar za kulturu, Gradski muzej Čazma