Moždani udar: Brza reakcija može spasiti život – neurologinja istaknula ključne simptome

Uoči 13. Nacionalnog dana hitne medicinske pomoći, u Domu kulture u Bjelovaru održana su predavanja posvećena prepoznavanju i ranom reagiranju na moždani udar. Stručnjaci iz područja hitne i neurološke medicine — dr. Tuđen iz Zavoda za hitnu medicinu, dr. Zadravec, specijalist hitne medicine iz OHBP-a Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” te dr. Šimunović, specijalist neurolog i subspecijalist cerebrovaskularnih bolesti — kroz kratka su izlaganja istaknuli važnost brze intervencije i edukacije građana u sprječavanju težih posljedica moždanog udara.

– Moždani udar kao tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana hitne medicinske pomoći odabran je prema naputku Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Naime, svake godine imamo određenu temu te razgovaramo o konkretnom hitnom stanju. Moždani udar je hitno stanje koje moramo brzo prepoznati, brzo reagirati, prevenirati i spriječiti posljedice – kazala je Iva Plevnik Žaja, v.d. ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu.

Hitna medicinska služba, dodala je, ima iznimno važnu ulogu.

– Grana je to medicine u koju treba ulagati i u kojoj je nužno brzo reagirati. Mora biti visoko profesionalna, učinkovita i dostupna svima. Danas smo imali situaciju u kojoj je dignut helikopter hitne medicinske službe. Spašavamo ljudske živote u svakom trenu – istaknula je Plevnik Žaja.

Djelatnici hitne medicinske službe svakodnevno se na terenu susreću s kardiovaskularnim bolestima, prometnim nesrećama, srčanim udarima i drugim hitnim stanjima. Budući da je ove godine u fokusu moždani udar, neurologinja bjelovarske Opće bolnice Marina Šimunović iznijela je najčešće simptome.

– Moždani udar označava naglo nastali žarišni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata. Simptomi mogu biti različiti – od oduzetosti jedne polovice lica ili jedne strane tijela, ruke i noge, do vrtoglavice, iznenadne, snažne glavobolje kakvu osoba nikada prije nije iskusila, pa sve do nemogućnosti održavanja sjedećeg položaja ili hodanja zbog smetnji ravnoteže – pojasnila je Šimunović.

Naglasila je kako moždani udar nije moguće predvidjeti.

– Moždani udar nastupa iznenada. No, ono što možemo učiniti jest što prije prepoznati simptome i odmah potražiti liječničku pomoć – rekla je.

Ako primijetimo da netko u našoj blizini pokazuje znakove moždanog udara, važno je reagirati.

– Ovisno o težini simptoma. Ako je osoba pokretna, može se vlastitim prijevozom odvesti do najbliže bolnice. Ako nije, nužno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Moždani udar je hitno stanje. Još uvijek među ljudima postoji percepcija da nakon moždanog udara ostaju trajne posljedice i da se ništa ne može učiniti. Međutim, danas se moždani udar može vrlo uspješno i učinkovito liječiti, ali samo ako se djeluje unutar određenog vremenskog okvira od početka simptoma. Zato želimo podići svijest o važnosti brzog prepoznavanja znakova moždanog udara i hitnog javljanja u bolnicu – zaključila je Šimunović.

Na sam Nacionalni dan hitne medicinske pomoći, 30. travnja, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije tradicionalno će se družiti s građanima na gradskom korzu, kod Caffe i bistroa Franz, od 10 do 12 sati. Građani će moći postavljati pitanja o moždanom udaru i hitnoj medicini te naučiti osnovne tehnike održavanja života uz primjenu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD).