13. mirovina je super, ali ne da bude najniža u Europi. Ugledajmo se na Poljake, evo kako je kod njih

Više od 130 komentara u javnoj raspravi o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju pokazalo je veliku zainteresiranost sadašnjih i budućih hrvatskih umirovljenika, a posebno velik interes građani su pokazali za takozvanu 13. mirovinu, odnosno članak 92. kojim se definira godišnji dodatak.

Što nudi naš zakon?

Prijedlog novog zakona uvodi godišnji dodatak koji će se isplaćivati u prosincu. Iznos će ovisiti o godinama staža, ali o tomu koliko će novca umirovljenici dobiti po godini staža svake godine odlučivat će Vlada, i to najkasnije do 31. listopada. Građani i udruge nezadovoljni su takvim prijedlogom, s obzirom da takvo rješenje ne jamči predvidljiv iznos godišnjeg dodatka.

U komentarima se često spominju druge zemlje EU poput Poljske, Španjolske i Portugala koje imaju jasno definirane modele 13. mirovine.

Primjerice, u Poljskoj svi umirovljenici, bez obzira na visinu redovne mirovine, dobivaju 13. mirovinu u punom iznosu najniže mirovine u zemlji. Uz to, Poljska je uvela i 14. mirovinu koju dobivaju oni čija mjesečna mirovina ne prelazi određeni iznos, dok se za ostale se smanjuje prema jasnoj formuli.

Konkretni prijedlozi građana

Sindikat umirovljenika Hrvatske u svom komentaru predlaže “da se visina godišnjeg dodatka fiksno veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) za jednu godinu staža, po godini staža. Time bi iznos godišnjeg dodatka svake godine rastao sukladno rastu AVM-a.” Aktualna vrijednost mirovine je osnovni parametar za izračun mirovine i trenutno iznosi 13,57 eura.

Građanin Željko Šemper smatra da je trenutni prijedlog nepravedan i predlaže kombinaciju: “godine staža x 50% AVM-a + 25% svake osobne mirovine”, što bi za prosječnu mirovinu od 570 eura i prosječan staž od 31 godine iznosilo oko 353 eura.

Roman Čaplar predlaže nadopunu stavka 4. kojom bi se odredilo da “vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu staža ne može biti manja od 50% AVM-a.”

Što građani kritiziraju?

Prema neslužbenim informacijama koje navode građani u komentarima, godišnji dodatak bi mogao iznositi oko 5 eura po godini staža, što bi za prosječan staž od 31 godinu iznosilo oko 155 eura. To je, kako navodi jedan komentator, “četvrtina prosječne hrvatske mirovine” i “najniži iznos tzv. 13. mirovine u EU.”

Građani također smatraju da je nepravedno što se dodaci vežu samo uz godine staža, a ne i uz visinu doprinosa koje su umirovljenici uplaćivali tijekom radnog vijeka. Jedan građanin zanimljivo primjećuje da je u izbornom programu vladajuće stranke pisalo da će se “voditi računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i uplaćenih doprinosa.”

Hoće li hrvatski zakonodavci uvažiti ove kritike i prijedloge i napraviti izmjene zakona, vidjet ćemo nakon završetka javne rasprave. Građani traže jasna i transparentna pravila koja jamče predvidljiv iznos godišnjeg dodatka, a ne rješenje koje svake godine ovisi o odluci Vlade.