ŠTO TO IMA U LJUDIMA TUŽNO: Zbog plinovoda joj propale trešnje. Tužila je Inu i dobila spor.

Općinski sud u Koprivnici nepravomoćnom presudom od 25. travnja 2025. dosudio je vlasnici OPG-a iz Molvi 7.517,57 eura naknade štete jer je podzemni plinovod INA-e svojim toplinskim djelovanjem uništio nasad trešanja, odbivši veći dio tužbenog zahtjeva od ukupno 42.286,33 eura.
Vlasnica OPG-a tužila je INA d.d. nakon što je, prema vlastitom iskazu, otkrila da njezina stabla trešanja propadaju zbog plinovoda koji prolazi ispod parcele. Spor je započeo 2019. godine, a tužiteljica je tražila naknadu za propadanje nasada i izmaklu korist za razdoblje od 20 godina.

Na svojim nekretninama u Molvama tužiteljica je 2012. zasadila 700, a 2013. godine dodatnih 75 stabala trešanja. Nakon tri godine od sadnje primijetila je da dio stabala pokazuje znakove propadanja – sporije su rasla, počela su se sušiti, a plodovi nisu normalno sazrijevali, već su se na njima pojavile tzv. “mumije” s izraženom pojavom fitoftore. Tužiteljica je u tužbi navela da je krajem 2017. saznala kako ispod površine gdje stabla propadaju prolazi plinski vod od bušotine Mol-27, postavljen prije nego što je ona postala vlasnica nekretnina.

INA d.d. u svojoj obrani tvrdila je da tužiteljica nije smjela saditi višegodišnji nasad u zaštitnom pojasu plinovoda koji iznosi 5 metara sa svake strane osi plinovoda bez prethodnog odobrenja. Također su osporavali da je plinovod uopće uzrok propadanja nasada i protivili se zahtjevu za naknadu buduće štete.

Vještačenja provedena tijekom postupka pokazala su da kroz plinovod promjera 114,3 mm protječe fluid temperature oko 90°C na konstantnom tlaku od 55 bara, što nedvojbeno zagrijava okolno tlo. Agronomski vještak potvrdio je da je upravo zagrijavanje tla uzrok propadanja nasada. Korijen trešnje seže do dubine od 2 metra, a zagrijavanje tla pod utjecajem plinovoda remeti prirodni ciklus stabala, posebno zimsku hibernaciju.

“Zagrijavanje dijela tla pod utjecajem plinovoda dovodi do promjene mikroklimatske situacije gdje je tlo toplije od ostalog dijela. Korijen ima uvjete za normalne aktivnosti dok vanjski dio stabla se nalazi u zoni koja nije pogodna za normalno funkcioniranje biljke,” objasnio je vještak.

Sutkinja je donijela odluku kojom je povukla jasnu granicu između stabala unutar i izvan zaštitnog pojasa plinovoda. Za 37 stabala unutar zaštitnog pojasa sud je odbio zahtjev s obrazloženjem da tužiteljica nije smjela saditi višegodišnji nasad u tom području bez prethodne suglasnosti energetskog subjekta.

Međutim, za osam stabala koja su se nalazila izvan zaštitnog pojasa, sud je usvojio zahtjev za naknadu štete.

Sud je utvrdio da je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu u vidu obične štete (troškovi sadnje i održavanja) i izmakle koristi (očekivani prihod od uroda). Dosudio je ukupno 7.517,57 eura: 7.387,49 eura za izmaklu korist, 94,24 eura za troškove podizanja nasada i 35,84 eura za trošak nabave sadnica. Uz to, tuženik mora platiti 3.651,96 eura parničnih troškova.

Sud nije prihvatio argument tužiteljice da nije znala za plinovod, naglasivši da je vlasnik zemljišta dužan znati za javno dostupne podatke o podzemnoj infrastrukturi, posebno s obzirom na vidljive znakove na terenu poput trasirki uz cestu koje označavaju smjer plinovoda.
Presuda je nepravomoćna te su stranke imale pravo žalbe u roku od 15 dana.