Stiže najopasniji stršljen na svijetu? Pojede 50 pčela dnevno i već hara Europom

Trebamo li strahovati od azijskog stršljena pitanje je koje je nanovo aktualizirano. Azijski stršljen invazivna je vrsta koja ovdje nema prirodnih neprijatelja, a njegov plijen nema prirodne, urođene mehanizme obrane. Vjeruje se da je unesen u kineskoj keramici u Bordeaux odakle se prije nego je uočena opasnost proširio Francuskom, a potom prešao i u Španjolsku, Portugal, Švicarsku, Italiju, Njemačku, Veliku Britaniju. U Hrvatskoj, a onda ni u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nije zabilježen, ali to ne znači da se možemo opustiti.

-Prema podacima o njegovoj prisutnosti u Europi postoji mogućnost da na naše područje bude neočekivano unesen iz susjednih zemalja u kojima je potvrđena njegova prisutnost. Mogući putovi unosa su prirodna distribucija, uvoz i transport svježeg voća, povrća i cvijeća, kretanje kamiona i ostalih vozila. Na taj način nesvjesno taj azijski stršljen može biti unesen i kod nas – napominje ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Vedran Trupac.

Kako ga prepoznati?

-Azijski stršljen ima tijelo pretežno crne boje s narančastim prugama na zatku i tankom žutom linijom na prvom kolutiću zatka. Glava mu je narančaste boje, a završni članci i noge žute – opisuje tog predatora Trupac.

Za razliku od dobro znanog europskog stršljena ovaj je veći, opasniji i agresivniji.

-Oni su puno veći, fizički jači i puno žešći predatori od našeg europskog stršljena – upozorava predsjednik garešničke Pčelarske udruge Cvijet Nemanja Vlahović.

Nemilosrdan neprijatelj pčela

Azijski stršljen je nemilosrdan predator poznat po agresivnoj prirodi i proždrljivosti, brzo se prilagođava, a vrsta plijena mu ovisi o sezoni i dostupnosti zbog čega ga se smatra iznimno opasnim predatorom. Iako se gosti i voćem, najdraži su mu kukci uključujući bumbare i medonosne pčele za koje predstavlja najveću prijetnju. Jedan azijski stršljen može pojesti do pedeset pčela dnevno. One su plijen i europskih stršljena.

-Umornu pčelu na putu ili na dolasku u košnicu kibicira stršljen (europski) koji ju na kraju uzme i pojede, ali ne pojedu ju cijelu nego samo dio gdje je medni mjehur, pojede ju do pola i ostavi, ali rijetki su organizirani napadi europskog stršljena na košnice – kaže iskusni pčelar.

Od europskih stršljena pčele se ovdje znaju braniti.

-Pčele imaju svoje mehanizme obrane, to su stražarice na ulazu u košnicu koje čuvaju granicu i ulaz u košnicu – kaže Vlahović.

No, od azijskog stršljena nemaju obrane jer je riječ o vrsti na koje nisu naučene. Uz to, on na košnice gleda kao na švedski stol, pa su zabilježeni slučajevi u kojima iznad njih čekaju, vrebaju da pčele izađu i onda ih napadnu. Pčelari iz zapadne Europe opisuju slučajeve kada pčele radilice od straha ne izlaze iz košnica i potom zajednica ostaje gladna. Portugalski pčelari azijske stršljene krive za čak pedeset posto uginuća pčela, francuski im pripisuju smrtnost od 29 posto. Građani koji drže da su vidjeli azijskog stršljena ne trebaju ga ići loviti ili ubijati sami već za to trebaju pozvati za to nadležne tvrtke ili službe kao što je Zavod za javno zdravstvo što vrijedi i za ove obične stršljene.