[FOTO] Tajni tuneli, multimedijske bačve i zaboravljeni sat iz 1896.? Spahijski podrum nudi doživljaj koji niste očekivali!

PAKRAC – “Dobro došli u Spahijski podrum, mjesto gdje svaki kamen priča priču i svaki kutak krije tajnu. Pripremite se za zadivljujuće i jedinstveno putovanje kroz vrijeme”. Upravo tako počinje putovanje Posjetiteljskim centrom Spahijski podrum u Pakracu, objektom koji je generacijama obavijen velom tajne i o čijem se nastajanju tek nagađa. Jedna od teorija koja ni danas nije potpuno odbačena (iako vrlo vjerojatno nije ni točna) je da je u 13. stoljeću ondje bila kovnica novca i da se kovao slavonski banovac, potom da je to bilo vlastelinstvo Janković. Oduvijek su se oko te zgrade u samom centru grada prele i legende, bila je to zgrada koja je oduvijek intrigirala i pozivala na istraživanje jer predaja kaže da postoji tajni prolaz od podruma do crkve ili čak sve do utvrde u Čakovcu.

Novo ruho i nova namjena

Spahijski podrum teško je nastradao prvo u požaru 1988., a potom i u Domovinskom ratu, ali zahvaljujući osam milijuna i 729 tisuća eura vrijednom EU projektu “Svijet graševine” obnovljen je i pretvoren u suvremen posjetiteljski centar i jedinstveni hibrid muzeja i knjižnice. Kada jednom u njega uđete prožet će vas duh Pakraca i duh nekih drugih vremena. Krenete li od podruma upoznat ćete se s bogatom vinogradarsko-bačvarskom poviješću pakračkog kraja. Pakrac je nekada naime bio poznat po vinogradima i upravo je njegovom graševinom popravljana ona daruvarska, a dičili su se i svojim bačvama.

-Bio je to grad poznat po bačvarstvu tako da nam je želja bila istaknuti jednog od najpoznatijih bačvara u Pakracu, Tomu Drakslera koji je također dobio svoje mjesto u podrumu, a u podrumu je mjesto dobio i gastro kutak, kutak koji je posvećen gastronomiji ovoga kraja – kaže ravnateljica muzeja Jelena Hihlik i dodaje kako je pakračka gastronomija prožeta utjecajem brojnih manjina tog područja.

Nastavite li koračati Spahijskim podrumom bit će to kao da ste zakoračili u vrijeme i proći ćete kroz bogatu pakračku povijest i to kroz izloženu keramiku staru sedam tisuća godina, nadgrobni spomenik maurskom vojniku Rimskog carstva pronađen u Kusonjama, restaurirane hrastove bačve i prešu iz spahijskog podruma, restauriranu zidanu peć, ali i izloške koji su gotovo pa čudom spašeni iz otpada, smije se Hihlik.

-Radi se o izumu iz 1896., to je alarmni sat za koji smo na osnovu natpisa na satu shvatili da ga je izradio Konstantin Haidenegg, nekadašnji direktor pošte u Pakracu, a zanimljivo je da smo patent za njegov alarmni sat pronašli sačuvan u Uredu za patente u Londonu, a nikakvu informaciju o njemu nismo imali u Pakracu ni Hrvatskoj tako da je i to možda simboličan prikaz koliko držimo do svoje baštine – kaže ravnateljica muzeja, a pakračka baština nosi i krije pravo bogatstvo.

Šetnja zbirkom Naš zavičaj kao upoznavanje s duhom grada

Pakrački muzej je pri tome želio pokazati da povijest čine ljudi, da je to svakodnevni život zbog čega su naglasak i stavili na ljude koji su stvarali Pakrac, obrtnike: postolare kojih je nekada u Pakracu bilo dvadeset, krojače, limare, pa sve do tvornice namještaja najpoznatije po stolcima koji su se izvozili u Skandinaviju, pa neke i danas možemo vidjeti u skandinavskim serijama, a neki su bili popularni u Velikoj Britaniji pri čemu je navodno jedna vrsta završila i u Buckinghamskoj palači! Cijela izložba je pri tome interaktivna i koristi razne medije.

-Moram naglasiti da nam je u jednom dijelu stripove radio naš poznati karikaturist Nik Titanik. Imamo različitu multimediju i sve to je pokušaj da se svim generacijama približi povijest, odnosno razvoj grada, ali i da im se približi duh mjesta – opisuje ideju postava Jelena Hihlik.

Osim što možete gledati filmove vezane uz izloške pri čemu jedan možete gledati u bačvi, možete se fotografirati u starinskim razglednicama ili si pak mailati starinski recept.

Hram knjiga sada ima dovoljno prostora

Dio knjižnice nije iznimka. I ondje se koriste razni mediji, a pri tome su ponosni na jednu posebnu slikovnicu.

-Imamo “Priču o znatiželjnom Pahu”, dječaku koji istražuje tajne Spahijskog podruma. To je 3D pop-up slikovnica izrađena ručno isključivo za potrebe Spahijskog podruma i ona će nam biti temelj za približavanje priče o Spahijskom podrumu najmlađim generacijama. Zajedničkim snagama zaposlenici knjižnice i muzeja će kroz organizirane posjete vrtićanaca, predškolaca i učenika nižih razreda osnovne škole pričati priču o Spahijskom podrumu – s ponosom priča ravnateljica knjižnice Monika Lucić Fider.

To i je ideja cijelog zajedničkog prostora, da se knjižnica i muzej prožimaju, pa i knjižnica ima nekoliko zbirki – zavičajnu, vinsku, knjižnicu sjemena, ali i zbirku kovanica i to od slavonskog banovca koji je u Pakracu kovan u 13. stoljeću i bio toliko kvalitetan da se kao valuta prihvaćao i u drugim zemljama, preko talira iz vremena Marije Terezije, francuskog Napoleona, pa do današnja valute.

Izdvojiti treba još jednu zbirku koja povezuje dvije ustanove.

-Imamo zbirku mustri koja je posvećena ručnom radu, heklanju, pletenju i vezenju. Svatko će moći pogledati jedan mali video o tome, prelistati tekstilnu knjigu posvećenu ručnom radu, a želja nam je ručni rad popularizirati i privući i nove generacije – otkriva Hihlik.

Ideja je da svaka zbirka dobije svoj vlastiti život i da iz nje izrastu novi sadržaji.

-Od “Umjetnosti u mustrama” izrast će radionice ručnog rada, iz knjižnice sjemena organizirane razmjene, predavanja i radionice – najavljuje Lucić Fider.

Iako je Spahijski podrum hibrid knjižnice i muzeja oni su i dalje zasebne ustanove, a ovo im omogućuje da dodatno razviju suradnju.

-Dajemo novi okvir i pokazujemo da se knjižnična i muzejska djelatnost mogu ispreplitati i da itekako imaju zajedničkih dodirnih točaka i da iz toga mogu nastati ovakvi veliki i važni projekti ne samo za lokalnu zajednicu nego i šire – ističe ravnateljica pakračke knjižnice.

Sjajan je to način i da obje ustanove dopru i do publike do koje ranije nisu mogli.

-Ono što smo ovdje dobili je da možemo ostvariti našu potrebu i želju da se ljudi zadrže u prostoru knjižnice, a onda i one koji dođu samo posuditi knjige ‘poguramo’ da odu pogledati i muzejski postav i da dožive Spahijski podrum kao integralnu cjelinu – kaže Lucić Fider.

Iako je Spahijski podrum otvoren prije tek malo više od tjedan dana već privlači posjetitelje, a u njega mogu doći svi jer njegova su vrata i njegove priče tu da kroz njih prođu i da ih čuje što više ljudi.