U ovoj županiji nisu samo građevinari u problemu, na listi traženih je preko 20 zanimanja

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upisnu politiku u škole i na fakultete koje otkrivaju akutan nedostatak kvalificiranih radnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Preporuke obuhvaćaju srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, a najveći deficit javlja se kod strukovnih zanimanja u građevinarstvu i zdravstvu, dok se preporučuje smanjenje kvota za studije ekonomije i fizioterapije.

Traženi građevinci

Analiza tržišta rada pokazuje da poslodavci intenzivno traže radnike iz trogodišnjih strukovnih programa. Na burzi rada traženi su zidari, tesari i fasaderi, a situacija nije ništa bolja ni s elektroinstalaterima i strojobravarima.

“Građevinski sektor bilježi konstantan rast, ali nema dovoljno kvalificirane radne snage”, objasnili su iz HZZ-a razloge zašto se ova zanimanja već godinama nalaze na listi deficitarnih.

Posebno je zanimljiva situacija s CNC operaterima i zavarivačima, čija potražnja raste s modernizacijom industrije u regiji. Traženi su i limari te autolimari, dok u uslužnom sektoru vlada prava jagma za konobarima. Manjak stručnog kadra osjeća se i u poljoprivrednom sektoru, pa tako nedostaju mehaničari poljoprivredne mehanizacije.

Zdravstveni sustav suočava se s kroničnim nedostatkom medicinskih sestara opće njege, što HZZ preporučuje rješavati povećanjem upisnih kvota na srednjoškolskim programima i studijima sestrinstva.

Na visokoškolskoj razini, HZZ poziva na povećanje broja studenata medicine, veterinarske medicine i dentalne medicine. Posebno se ističe potreba za nastavnicima STEM predmeta, matematike, fizike i informatike, što je preslika s nacionalne razine jer čitava Hrvatska muku muči s nedostatkom kvalificiranih nastavnika u školama. Preporučuje se i povećanje kvota za studije pedagogije i učiteljski studij, kao i za rani i predškolski odgoj zbog demografskih trendova i veće potražnje za kvalitetnim predškolskim obrazovanjem.

Zanimljivo je da HZZ preporučuje povećanje broja studenata psihologije i edukacijske rehabilitacije, što ukazuje na rastuću svijest o važnosti mentalnog zdravlja i inkluzivnog obrazovanja. Također se traže stručnjaci za socijalni rad.

Previše ekonomista i fizioterapeuta

S druge strane, tržište rada u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zasićeno je ekonomistima. HZZ preporučuje smanjenje upisnih kvota na studijima poslovne ekonomije i ekonomije, što je trend koji se ponavlja u većini hrvatskih regija. Također se predlaže smanjenje broja studenata fizioterapije, unatoč tome što je ovo područje u nekim drugim regijama deficitarno.

Ovakve preporuke HZZ-a temelje se na analizi statističkih podataka o zapošljavanju, testovima tržišta rada i iskustvu savjetnika za zapošljavanje. Dokument predstavlja važan alat za planiranje obrazovne politike, ali i za mlade koji biraju svoj budući poziv. Mladi koji se odluče za deficitarna zanimanja imaju veće šanse za brzo zapošljavanje nakon završetka obrazovanja, često i s boljim početnim uvjetima rada.