Lažni kukuruz i nepostojeće pozajmice: Iza propale tvrtke ostalo 300 radnika i milijun eura duga koji nitko neće naplatiti

Željko Blažok, direktor bivše tvrtke Natura Agro iz Đurđevca, ovih dana nepravomoćno je osuđen na tri godine zatvora zbog prijevara kojima je za gotovo milijun eura oštetio banke i poljoprivredne proizvođače. Iza propasti nekad uspješnog poljoprivrednog giganta ostalo je 300 nezaposlenih radnika i niz dugova koji se nikada neće moći naplatiti jer je tvrtka obrisana iz registra.

Suoptuženi Damir Zagorščak, vlasnik špediterske tvrtke Trend-Šped, dobio je godinu dana zatvora za sudjelovanje u shemi lažnih pozajmica.

Uz pomoć nedavno objavljene presude Županijskog suda u Bjelovaru moguće je prepričati gotovo kompletnu kronologiju nekadašnjeg ponosa Đurđevca.

Od giganta do stečaja

Počevši od 75 milijuna kuna prihoda i 95 zaposlenih 1999. godine, tvrtka je do 2010. narasla u poljoprivredni gigant s preko 300 radnika i godišnjim prihodom od 280 milijuna kuna. Bavila se proizvodnjom mlijeka, svinja, žitarica, voćarstvom, proizvodnjom stočne hrane i kruha, a imala je i vlastiti voćnjak jabuka na 50 hektara.

Blažok je kao direktor pokrenuo 35 investicijskih projekata – modernizirali su pekarnu, mljekaru, tvornicu stočne hrane, kupili objekt u stečaju gdje su izgradili preradu mesa i hladnjaču, modernizirali klaonicu, pripojili PZ Ferdinandovac te kupili mlin u Ernestinovu. Izgradili su i laboratorij za kontrolu kvalitete te voćnjak s kompletnom infrastrukturom.

Problemi su počeli s bankovnim kreditima. Zagrebačka banka je financirala poslovanje do 13 milijuna kuna, a onda prestala. Slavonska banka (kasnije Hypo) dala je kredit od 11 milijuna švicarskih franaka, što je 2005. iznosilo 44 milijuna kuna. Do 2010., zbog rasta tečaja franka, dug je narastao na 67 milijuna kuna unatoč urednome vraćanju.

“Općepoznato je što se dešavalo s kreditima u švicarskim francima”, branio se Blažok tijekom postupka. Pet godina su uredno vraćali kredit, ali tečajne razlike su “pojele” tvrtku. Kada su banke prestale s financiranjem, uputile su ih na factoring društva – specijalizirane banke koje otkupljuju potraživanja tvrtki. Tu je Blažok, vidljivo je iz nepravomoćne presude, posegnuo za prijevarama umjesto poštenih poslova.

Najsofisticiraniju shemu Blažok je izveo sa suradnikom Daliborom Parabićem iz tvrtke Talan Trade kojemu se sudilo u odvojenom postupku. Zajedno su stvarali lažne račune za isporuku kukuruza i pšenice koji nikada nisu isporučeni. Računi su se izdavali i drugi dan stornirali, ali su u međuvremenu služili kao “dokaz” postojanja duga prema factoring društvima.

“U to vrijeme factoring društva nisu provjeravala osnovu za izdavanje mjenica”, objašnjava se u presudi. Bilo je 65-70 factoring tvrtki (danas samo šest), a one su procjenjivale samo bonitet tvrtke, a ne i to je li riječ o pravim ili fiktivnim poslovima.

Nepostojeće pozajmice kao mamac

S vlasnikom špediterske tvrtke Trend-Šped Damirom Zagorščakom, Blažok je sklopio lažni ugovor o pozajmici od pet milijuna kuna. Trend-Šped nikada nije imao toliko novca, ali je ugovor služio kao “dokaz” poslovnog odnosa kojim su obmanjivali factoring društva.

Kombinacijom obiju shema, Natura Agro je uspjela dobiti gotovo 900 tisuća eura od Erste
Factoring, FTC Usluge i Jasminka d.o.o., koje nikada nisu naplatile svoja potraživanja.

Usporedno s factoring prijevarama, Blažok je obmanjivao i male poljoprivredne proizvođače. Alojz Gašparić, Zlatko Kozjak i Radovan Kotur pristali su na povoljne uvjete otkupa jabuka – obećan im je avans od 30 posto i plaćanje do kraja godine. Umjesto toga, ostali su bez 277 tisuća kuna.

Kada je došlo do problema s plaćanjem, Natura Agro je ponudila alternative.

“Nudila su im se opcije kompenzacije u vidu neke druge robe pa je čak postojala i opcija da uzmu jabuke nazad”, svjedočio je tijekom postupka tehnolog Josip Petričec.

Neki poljoprivrednici su djelomično naplatili uzimanjem jabuka, ali drugi poput Radovana Kotura nisu pristali jer je to bilo neisplativo.

Blažokova obrana svodila se na prebacivanje odgovornosti na financijskog direktora Darka Stankira.

“Sve je pripremao Darko Stankir, ja sam samo potpisivao dokumentaciju koju mi je donosio. Imao sam povjerenje u te ljude”, tvrdio je Blažok.

Sud je takvu obranu ocijenio “neuvjerljivom”, naglasivši da je Blažok kao direktor bio odgovoran za sve što potpisuje i da je znao za loše financijsko stanje tvrtke. Zagorščak se branio da factoring poslovi “nisu bili ništa novo” te da je zbog cijele afere ostao bez novca, nekretnina i da mu se raspao brak.

Domino efekt propasti

Problemi su se gomilali kroz 2010. godinu. Osim factoring dugova, Natura Agro je dugovala i velikim trgovačkim lancima poput Konzuma koji su sporije plaćali, a Vindija im nije platila 20 milijuna kuna za mlijeko kroz devet mjeseci.

Studenog 2010. računi su blokirani. Do svibnja 2011., kada je Blažok uhićen, trebala se održati skupština za dokapitalizaciju.

“Našao sam čak desetak tvrtki koje su bile spremne ući kao strateški partner, ali nadzorni odbor nije prihvaćao”, tvrdio je Blažok.

Bilo je prekasno. Natura Agro i Poljoprivredna zadruga Đurđevac otišle su u stečaj 2011., a danas su potpuno obrisane iz registra.

Presuda nije konačna te se protiv nje može uložiti žalba u roku od 15 dana.