Šok za stare orače: Ovi poljoprivrednici odbacili plug, rezultati su nevjerojatni!

Do pred koju godinu poljoprivreda bez pluga i sjetva bez oranja bilo je nešto nezamislivo. Za dio poljoprivrednika to vrijedi i danas, ali sve više prostora dobiva konzervacijska poljoprivreda, poljoprivreda u kojoj je oranje prekriženo. Prihvatio ju je i Zoran Piskač iz Progmelja koji je zanimljivo višestruki državni prvak u oranju koji je na svom gospodarstvu plug odbacio jer prošla su vremena himne da “bez orača nema kruha ni kolača”. S konzervacijskom poljoprivredom je pokusno na dijelu počeo prije šest godina, a ozbiljnije prije četiri i sada na svim površinama jedino tako i radi. Shvatio je da na klasični način više ne ide.

-Vidjeli smo da nam se zemlja jako zbija i da moramo nešto poduzeti jer su nam se počeli smanjivati prinosi. Zaključili smo da biljke nemaju zraka, nemaju kisika. Teški su strojevi, počeli smo sve više zbijati tlo, unositi sve manje organske tvari i to je bio glavni razlog zašto smo odlučili prijeći na konzervacijsku obradu – tumači Piskač.

Isto je ponukalo i Marija Rengela iz Velike Črešnjevice koji ulazi u četvrtu sezonu konzervacijske poljoprivrede, poput Piskača i on ju je prigrlio na svim površinama i s ponosom ističe kako su oporavili zemlju.

-Vratili smo život u tlo, tlo je postalo propusno, vratile su se gliste, povećao se humus u tlu i naravno, povećali su nam se i prinosi – opisuje rezultate Rengel.

Ključno je, ističe, da tlo ne smije biti golo.

-Tako se zadržava više vlage u tlu, ne isušuju se tlo, ne okreće se toliko zemlja. Dok je tlo golo, izorana više vlage ode u zrak, isušuje se i samim tim se smanjuje humus u tlu i nestaju mikroorganizmi – kaže Rengel.

Kolika prilagodba je potrebna?

Prijelaz na takav način obrade zahtjeva prilagodbu, kako shvaćanja tako i strojeva.

-Nama je trebalo da promijenimo strojeve jer ima raznih kikseva. Duboka obrada, zatrpavanje biljnih ostataka, mi smo nakon tri godine napokon ispraksirali, prvo smo išli na sijačice koje mogu sijati uopće u konzervacijsku obradu tla, obavezno 30 do 40 posto biljnih ostataka ostavljamo na površini da nam se zbog kiše ne zbija tlo i nemamo nikakvih problema – kaže Piskač.

 

Rengel također kaže kako je mehanizaciju mijenjao postupno i sada koristi podrivač, kratku tanjuraču, gruber i sijačicu za direktnu sjetvu. No, koliko je prelazak na takav način obrade tla koji je i bio zelenog plana utjecao na tržište poljoprivredne opreme i mehanizacije ne može se precizno reći.

-Nemamo baš točnu sliku prodaje priključaka u Hrvatskoj jer nema registracija. Na konzervacijsku poljoprivredu je bio pritisak, tražila se mehanizacija, ali se sada ponovno traže i plugovi – navodi tajnik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Republici Hrvatskoj Hrvoje Marjanović.

Za Piskača nema dileme – plugu se ne vraća jer su rezultati neoranja, zelene gnojidbe, međukulture i unošenja organske tvari u tlo pozitivni.

-Mi ovih godina nismo pali u prinosu već smo ostali na razini obične obrade tla i sada ove godine očekujemo rast. Počinjemo vidjeti rezultate nakon što smo nakon četiri godine unijeli dovoljno organske tvari, sijali biljke koje rade za poljoprivrednika. Primjerice, kod nas je u tjedan dana bilo palo dosta kiše, sve su zemlje ubite, a naše su rahle i na njima uopće ne stoji voda – zadovoljan je Piskač.

Očekuje da bi prinosi sada trebali krenuti s iste razine u povećanje. Rengel već ima veće prinose dok su troškovi istovremeno manji.

-Kada radimo pripremu tla imamo jedan prohod tanjuračom i traktor ide puno brže, širi je zahvat. U grubo ću reći, za jedan hektar oranja smo potrošili 40 litara goriva, a za jedan prohod tanjuračom 25 i poslije tog prohoda idemo u sjetvu, a kada smo orali morali smo na proljeće zatvoriti brazdu, pa finu pripremu i tek onda smo išli u sjetvu – kaže Rengel.

Svjestan je, kaže, da provedivost dijelom ovisi i o području.

-Tlo je takvo da možemo raditi konzervacijsku. Znam da postoje jača tla na kojima je to jako teško odraditi – napominje Rengel koji s obzirom na isključivo pozitivno iskustvo i dalje ne odustaje od poljoprivrede bez pluga.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.