Zbog ovoga će omiljeni med nestati s polica, pčelari ogorčeni

Završila je bagremova paša, najznačajnija paša ovih prostora koja čini i do pedeset posto ukupnih prinosa meda, ali i do 70 posto prihoda pčelara, a oni će i ove godine biti mršaviji jer bagremova paša je još jednom podbacila. Potvrdio nam je to garešnički pčelar Domagoj Balja koji je ovih dana počeo vrcati.

-Mogu reći da nam je prinos bagrema ove godine bio na nekih 40 posto onoga što bi trebao biti. Bagrem je dobro cvao, ali vrijeme je bilo loše, vani je bilo hladno, padala je kiša tako da ono malo što su pčele uspjele iskoristiti su dobro iskoristile i došli smo gotovo do 50 posto, barem mi – kaže Balja.

U godinama koje su sve luđe i to je uspjeh. Jer davno je bila dobra bagremova paša.

-Zadnja dobra bagremova paša bila je prije možda 10 do 12 godina, paša koju ništa nije omelo – prisjeća se taj garešnički pčelar.

 

U takvim godinama sa svim bagremom koje pčele donesu pčelari moraju biti zadovoljni.

-OK je, bilo je i lošije i bolje. Da sam nešto prezadovoljan, nisam, ali koliko ima, ima – rezimira đurđevački pčelar Dražen Smes koji ima oko trideset posto manje bagremovog meda.

Što je pojelo bagrem i ima li lijeka?

Ni u požeškoj zlatnoj dolini nije ništa bolje. Po košnici je u prosjeku tek pet do šest kilograma bagremovog meda i samo su oni uspješniji pčelari uspjeli prikupiti 15 i to zato što se mraz ondje bagremom nije pogostio jednom nego čak dva puta.

-Jedan dio bagrema je smrzao još u pupu, pa je on istjerao rezervne cvjetove koji nikada ne mede kako treba već s 2-3 kilograma dnevno što pčele dovede u jedno ‘ludo’ stanje. Kud nam je podbacila paša, tu su nam pčele ušle u izuzetno jak rojni nagon tako da je bilo rojeva u nedogled, rojevi koji izađu, a ne uspiju donijeti dovoljno hrane što je dodatan trošak za pčelare – priča tamošnji pčelar Željko Balen.

Uz to nije se svugdje uspjelo dobiti čisti bagrem.

-Svibov med, odnosno nektar svibe nije problem, ali bagremov med bude malo žući. Ništa se ne mijenja, ali mi smo malo razmazili kupce koji žele onaj svjetložuti bagrem – kaže Balen.

Pčelari se slažu da se čini se moraju pomiriti s tim da je podbačaj bagrema više pravilo nego iznimka i da se oni tome moraju prilagoditi. Kako? Može li se najznačajnija paša nekako nadomjestiti?

-Može se nadoknaditi ako bi se svi pčelari prebacili na seleće pčelarstvo, pa pokušali ‘uhvatiti’ dijelove Hrvatske u kojima kada bagrem cvate nije ovakvo vrijeme – kaže Balja.

No, to bi moglo izazvati kaos druge vrste. Uz to, seleći pčelari se suočavaju s drugim izazovima – onim da je vrijeme paša pomaknuto zbog čega neke ne uspiju uhvatiti. Smes je primjerice propustio amorfu.

-Preklapaju se paše, jedna počinje dok prethodna još nije završila, a neću vrcati prije nego je med zrel za vrcanje kada ga pčele poklope, zatvore voštanim poklopcima na okvirima. Vlaga u medu mora pasti ispod dvadeset posto i onda ga pčela počne zatvarati i dok se to pričeka druga paša krene, dok se izvrca već se kasni četiri do pet dana – opisuje probleme selećih pčelara Smes.

I tako paše propadnu. Pčelarima stoga preostaje pričekati sljedeću pašu na koju će stići i prilagođavati pčelarenje.

Naslovna foto: ilustracija