Samo jedan čovjek u cijeloj Hrvatskoj smije napraviti ovaj sir, pogledajte kako!

Hrvatska ima čak 51 proizvod zaštićen na europskoj razini, odnosno proizvoda čiji je naziv registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Među 51-im zaštićenim proizvodima su i Slavonski med i Bjelovarski kvargl, a jedini koji je do sada stekao pravo koristiti se nazivom Bjelovarski kvargl i istaknuti zaštićenu oznaku je Dejan Maciček iz Žabjaka. Proizvesti taj bjelovarski sirni ponos međutim nije mačji kašalj.

-Proces traje skoro tjedan dana, zahtjevno je jer se mora paziti na određene parametre i voditi stroga evidencija – kaže Maciček.

Evidencija se pri tome mora voditi za svaki korak od početka proizvodnje, pa do kupca. Prema europskom certifikatu zna se točno kakvog Bjelovarski kvargl mora biti okusa i kako mora izgledati – promjer mora biti od 40 do 65 milimetara, visina od 70 do 100, masa od 60 do 110 grama i tu nema odstupanja kao ni kod ostalih parametara, pa se mora paziti više nego kod nazovimo ga običnog kvargla..

-Morali smo obratiti više pažnje na mliječnu mast u samom kvarglu, bila je malo viša nego kod zaštićenog – kaže žabjački proizvođač, a za tog mladog, ali ipak iskusnog sirara to nije preteško.

Medna zaštićena priča

I dok Maciček ima slani certifikat, bjelovarski pčelar Marijan Naranđa može se pohvaliti onim slatkim i to za Slavonski med. Konkretno, europsku zaštićenu oznaku Slavonski med nose dva njegova meda, bagrem i lipa. Ponosan je na svoja dva certifikata, a u tu priču upustio se prije tri godine kako bi bio prepoznatljiviji, ali i kupcima jamčio kvalitetu jer proizvodi s europskom oznakom to uistinu mogu jamčiti. Analiza meda je detaljna.

-Radi se kompletna analiza, svi osnovni parametri koje mi radimo za nacionalnu oznaku, a ovdje se dodatno analize rade za pesticide, antibiotike, dodani šećer tako da su kupci stvarno sigurni da su kupili vrhunski proizvod – ističe Naranđa i napominje kako analizu može raditi jedino za to certificirani laboratorij.

Pri tome se traži nadstandard. Upravo zbog toga Naranđa iz prve nije ostvario pravo na oznaku za lipov med koji je pao na električnoj vodljivosti.

-Mislim da je električna vodljivost pokazatelj razine minerala u medu. Vi na to ni na koji način ne možete utjecati i mi jednostavno nismo prošli. U našoj standardnoj analizi to je označen kao lipov med koji zadovoljava sve standarde, ali za europsku oznaku izvornosti vi morate imati nadstandard – ističe taj bjelovarski pčelar.

No, ako ste mislili da je jednom kada ste ostvarili pravo na korištenje oznake to to i da se možete opustiti, varate se jer kontrole su kontinuirane, a korištenje nije trajno.

-Imamo pravo ako prođe sve analize oznaku koristiti jednu godinu. Certifikacija s analizama košta otprilike 1.300 eura, a nagodinu se postupak mora obnavljati. I tako svake godine – napominje Naranđa.

Prepoznaju li kupci oznake?

Dejan Maciček je tako upravo u procesu recertifikacije. Bjelovarčani još nisu prepoznali Bjelovarski kvargl kao brend, ali to ne utječe na prodaju.

-Ima potražnje za kvarglom, definitivno ima. To je specifičan okus koji ljude vraća u vremena kada su to jeli i kao djeca kada su možda i sami to radili doma ili su nekoga imali jer nekada je bilo puno više kuća koje su držale krave i radile kvargl – kaže Maciček.

Danas ih je sve manje, ali okus se pamti i cijeni se taj okus pravog domaćeg kvargla koji k tome oduševljava sve generacije. Sve više nepca kupaca diljem Hrvatske osvaja i oduševljava med bagrema i lipe s OPG-a Naranđa, onaj pod europskom zaštitom koja se sve više prepoznaje.

-Mi po Jadranu šaljemo na sve strane i u Zagrebu, ovdje imamo domaće kupce koje bih imao i bez ikakve oznake jer mi vjeruju, znaju me, znaju da imamo stotinjak košnica i da se time stvarno bavimo. Najbolje tržište su nam Istra i srednji Jadran, ali šaljemo i na otoke i do Dubrovnika – navodi Naranđa i ističe kako pogotovo mladi gledaju oznake koje pomažu u plasmanu jer daju jamstvo kvalitete.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.