Nemilosrdno vrijeme udarilo na povrće. Uzgajivači na mukama, što to znači za potrošače?

Toplinski val teško je pogodio povrćare koji se nadaju da će u srpnju pasti kiša i spasiti nasade koji vape za vodom. Lipanj je bio izrazito sušan s malo ili nimalo padalina, a to je posebno problem jer je do sada taj mjesec često obilovao kišom na koju uzgajivači računaju.

-Tako smo tempirali sadnje računajući na oborine, a na kraju se sve izmijenilo i sada smo u velikom problemu jer u nekim dijelovima Hrvatske doslovno cijeli lipanj nije pala nijedna kap kiše – kaže predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec.

Ni srpanj nije dobro počeo, a svi koji nemaju navodnjavanje nemaju se čemu nadati, napominje Budanec što potvrđuje i garešnički poljoprivrednik Marijo Puškarić koji navodnjava kukuruz šećerac, krumpir, crveni luk i češnjak. Bez toga, kaže, ne bi imao ni kilogram uroda, a i tako usjevi trpe, posebno krumpir.

-Teško to podnosi. Struka kaže da iznad 30 stupnjeva krumpir ne raste, a meni se čini da još uvijek uspije preživjeti, ali bitno ga je zalijevati. Moramo svaka tri dana zaliti istu površinu, a nekada kada sam prije 15-ak godina krenuo s navodnjavanjem tada je bilo dovoljno svakih šest do sedam dana vratiti se na istu površinu. Sada moramo svaka tri dana da bi se osigurala dovoljna količina vlage. Ta voda osim što osigurava rast, osigurava isparavanjem i hlađenje tla i biljke – tumači Puškarić.

 

Koliko domaći povrćari navodnjavaju?

Koliko točno povrćara navodnjava usjeve ne zna se jer cijela zemlja nije pokrivena sustavima navodnjavanja što je velik problem jer su uzgajivači na taj način prepušteni sebi i svojoj snalažljivosti.

-Kod nas to nažalost nije uređeno tako da se većina ljudi snalaze sami, najčešće buše bunare ili koriste neke stare bunare, ali to su sve ograničeni kapaciteti vode – napominje Budanec i dodaje kako zbog toga moraju birati što će navodnjavati, a što ne iako svaki ozbiljniji uzgajivač, siguran je Budanec, navodnjava.

Puškarić ima svoju akumulaciju kapaciteta 350 tisuća do 450 tisuća metara kubnih vode, ali u godini vreloj poput ove to nije ni približno dovoljno.

-Mi imamo još otprilike tri dana vode za navodnjavanje i nakon toga moramo stati. U međuvremenu smo podnijeli zahtjev za izdavanjem vodopravne dozvole i ako ju dobijemo moći ćemo koristiti vodu iz vodotoka – kaže Puškarić.

Bjelovarsko-bilogorska županija za sada nema ni milimetar javnog sustava navodnjavanja, pa Puškarić s nestrpljenjem iščekuje realizaciju akumulacije Kapelica-Kaniška Iva, projekta Bjelovarsko-bilogorske županije koji se financira iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike i koji je pred potpisom ugovora s izvođačem radova.

-Bjelovarsko-bilogorska županija rangirala se na 4. mjesto, s 43 ostvarena boda prema Rang list Agencije za plaćanja te sukladno tome, BBŽ sklopila je Ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja 8. svibnja 2025. godine. Nakon potpisanog Ugovora, do kraja 2025. godine provodit će se Javna nabava za izvođače radova na građenju sustava javnog navodnjava Kapelica-Kaniška Iva te za izvršitelja usluge stručnog tehničkog nadzora i koordinatora zaštite na radu nad građenjem sustava.

Po završetku Javne nabave i odabirom najpovoljnije ponude, slijedi potpisivanje Ugovora s izvođačem radova i s izvršiteljem usluge stručnog tehničkog nadzora i koordinatora zaštite na radu te se za iduću godinu, 2026., predviđaju radovi na sustavu javnog navodnjavanja Kapelica-Kaniška Iva – navodi u odgovoru na naš upit Županija.

Ove godine županijski povrćari će se kao i većina im kolega za vodu morati snaći, a ne bude li uskoro kiše to će značiti manji urod što će pak uzrokovati rast cijene povrća, osim ako situaciju ne iznivelira uvoz.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Foto: Ilustracija (Canva)