Imamo sve detalje: Tko završi vojsku, lakše će do najpoželjnijeg radnog mjesta u Hrvatskoj

Početkom iduće godine mladići koji navrše 19 godina ponovno će biti pozivani na dvomjesečnu temeljnu vojnu obuku, no ovoga puta uz plaću, radni staž i prednost pri zapošljavanju.

Nakon što je 2008. ukinuto obvezno služenje vojnog roka, Hrvatska od 2026. ponovno uvodi temeljno vojno osposobljavanje (TVO). Odluku je Vlada donijela uslijed promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti i sve većih potreba za obrambenom spremnošću mladih naraštaja.

„S dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo”, poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade RH u četvrtak. Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga do 2036. godine, također usvojeni na sjednici Vlade, podupiru ovaj smjer.

U vojnu evidenciju upisuje se svaki državljanin Republike Hrvatske s navršenih 18 godina. Na osposobljavanje se poziva u godini kada navrši 19. Iznimno se mogu pozvati i stariji, do 30. godine. Obuka će se provoditi u vojnim centrima u Kninu, Slunju i Požegi, kroz do pet naraštaja godišnje, odnosno do 4.000 ročnika. Ako interes bude veći, kapaciteti će se povećati.

Ročnici će za vrijeme obuke primati oko 1.100 eura neto mjesečno. Služenje će se upisivati u radni staž, a zaposlenima radna prava miruju i neće moći dobiti otkaz u tom razdoblju. Država će pokrivati i troškove prehrane, prijevoza te omogućavati plaćeni dopust. Nezaposleni koji završe osposobljavanje, imat će prednost pri zapošljavanju u državnim i lokalnim tijelima.

Žene nisu obvezne, ali mogu dobrovoljno pohađati obuku, što im otvara put prema djelatnoj vojnoj službi i pričuvnom sastavu.

U slučaju neodazivanja na poziv za obuku, predviđa se policijsko dovođenje te novčana kazna od 250 do 1.320 eura.

Zakonom su jasno propisani uvjeti za oslobođenje i odgodu služenja.

Od obuke su izuzeti nesposobni, kadeti MORH-a, svećenici, osobe koje su vojnu obvezu ispunile u inozemstvu i određene kategorije policijskih službenika. Moguća je odgoda studiranja (do 29. godine), za sportaše, obiteljske i poslovne okolnosti, kao i zbog očekivanja djeteta ili sklapanja braka.

Za one koji zbog vjerskih ili moralnih razloga odbijaju vojnu obuku, predviđena je civilna služba. Ročnici koji podnesu uvjerljiv zahtjev mogu služiti u sustavu civilne zaštite MUP-a ili u lokalnoj samoupravi. Civilna zaštita uključuje svakodnevni trojmjesečni rad, dok je lokalna služba raspoređena na četiri mjeseca u petodnevnim tjednima, osam sati dnevno.

Civilni ročnici imaju pravo na naknadu – u sustavu civilne zaštite ona bi mogla iznositi oko 250 eura, uz plaćeni smještaj, prehranu, odjeću i prijevoz. U lokalnim jedinicama naknade su ograničene na troškove prijevoza, a ročnici ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje i zaštitu u slučaju ozljede ili bolesti.

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama uvodi se mogućnost zapošljavanja u vojsci i osoba sa samo osnovnim obrazovanjem, uz obvezu završetka srednje škole do isteka prvog ugovora. Podignuta je i dobna granica za ostanak u službi za dvije godine, a ministar obrane može je produžiti još dodatno, do dvije godine, ako to zahtijeva služba.

MORH će dodatno sufinancirati dio kamate na stambeni kredit za djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina koje u mjestu službe nemaju riješeno stambeno pitanje. Mjera će se primjenjivati u gradovima s vojnom prisutnošću poput Knina, Petrinje, Vinkovaca, Gospića i drugih.

Strategija obrane i Dugoročni plan razvoja OSRH usmjereni su na jačanje nacionalne obrane, suradnju u okviru NATO-a i EU, pomoć civilnim institucijama u krizama, te razvoj domaće obrambene industrije. Hrvatska je već 2025. ispunila NATO-ov cilj od 2% BDP-a za obranu, a Vlada najavljuje daljnje povećanje – 2,5% do 2027. i 3% do 2030. godine.

Ministar obrane Ivan Anušić poručio je kako je cilj “snažna, otporna i moderna Hrvatska vojska, koja pridonosi stabilnosti regije i štiti nacionalne interese”.