Znate li što je ‘sindrom zaboravljenog djeteta’? Stručnjakinja otkriva metode koje sprječavaju tragediju u autu

S dolaskom ljetnih vrućina, svake godine ponovno se otvara bolna tema ostavljanja djece u zatvorenim vozilima. Unatoč apelima stručnjaka i kampanjama podizanja svijesti, ovakve situacije se i dalje događaju, a posljedice mogu biti tragične. U razgovoru sa stručnjakinjom uključenom u online kampanju “Nikad ne ostavljaj!”, dotaknuli smo se razloga zbog kojih do toga dolazi, ali i konkretnih savjeta kako spriječiti itekako opasnu situaciju.

– Postoje dvije vrste ostavljanja djeteta u vozilu, namjerno i nenamjerno, pojašnjava Italina Benčević, osnivačica Prometne vile, stručne savjetodavne usluge posvećene pravilnom korištenju autosjedalica i sigurnosti djece u prometu te majka dvoje djece.

– Namjerno ostavljanje je kada roditelj svjesno odluči ostaviti dijete u autu ‘samo na pet minuta’ kako bi obavio neku obvezu. Problem je što tih pet minuta često preraste u puno više, a posljedice mogu biti kobne. S druge strane imamo nenamjerno ostavljanje mališana što je najčešće posljedica tzv. “sindroma zaboravljenog djeteta”. Uzrok leži u funkcioniranju ljudskog mozga u uvjetima stresa, umora, bolesti ili promjene rutine, priča sugovornica.

U tim trenucima mozak aktivira autopilot, prirodni mehanizam obrane od preopterećenosti. Tada osoba može potpuno zaboraviti da se dijete nalazi na stražnjem sjedalu. Takve situacije često završavaju najtragičnije, dijete cijeli dan ostane zatvoreno u automobilu, što zbog ekstremnih temperatura može rezultirati smrću. Kako bi se nenamjerno ostavljanje djeteta spriječilo, Benčević preporučuje usvajanje malih, ali izuzetno važnih navika, koje prekidaju automatske radnje i roditelja podsjećaju na prisutnost djeteta. Uz poznato ostavljanje ključeva ili torbe na stražnjem sjedalu, dobro je činiti i slijedeće.

– Lijepljenje podsjetnika, odnosno ‘post-it’ papirića na vrata vozača odlična je metoda, kao i ostavljanje igračke ili dječje cipelice na suvozačevo sjedalo. Kad ih roditelj vidi, sjetit će se djeteta u autu.  Kod promjene rutine, s partnerom bi bilo dobro dogovoriti da se javi i provjeri je li dijete stiglo do odredište, primjerice u vrtić ili kod bake, savjetuje sugovornica, uz napomenu da je od velike važnosti pri svakom izlaženju iz vozila, bez obzira vozi li se dijete ili ne, provjeriti stražnje sjedalo. Kad to postane navika, veća je vjerojatnost da će tragedija biti izbjegnuta.

Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji službena statistika o broju slučajeva ostavljene djece u vozilima. Ono što je poznato, većinom dolazi iz medija.

– U Hrvatskoj su poznata dva smrtna slučaja, no mi aktivno pratimo i stanje u regiji te zemljama Europske unije. Ove godine u Španjolskoj i Francuskoj zabilježeni su smrtni ishodi dvogodišnjaka, kaže Benčević, nadovezujući se i na upotrebu autosjedalica.

– Autosjedalice se moraju koristiti uvijek i u svakoj vožnji, bez obzira na trajanje puta. No, osim pravilnog korištenja, trebamo biti svjesni opasnosti koje ne proizlaze iz namjere, već iz automatizma i rutine. Moramo razgovarati o tome, osvještavati i educirati i roditelje i širu zajednicu. Jer svima nam mora biti isti cilj, a to je da djeca budu sigurna, ističe stručnjakinja.

Podsjetimo, u manje od jednog sata ljeti temperatura u parkiranom automobilu može porasti 60 do 70 °C. Dječji organizam posebno je osjetljiv, zagrijava se tri do pet puta brže od tijela odrasle osobe što vrlo brzo dovodi do toplinskog udara, zatajenja organa, oštećenja mozga i bubrega, u najtežim slučajevima i do smrti. Ostavljanje djeteta bez nadzora u vozilu smatra se grubim zanemarivanjem i zlostavljanjem te spada pod kazneno djelo koje može rezultirati zatvorskom kaznom od 3 do 15 godina, osobito, ako dijete zadobije teške ozljede ili dođe do smrtnog ishoda.