Udara vas ‘ljetna tjeskoba’? Niste jedini, za to postoji razlog, ali i rješenje

Ljeto je godišnje doba koje mnogi doživljavaju kao vrhunac sreće, odmora i bezbrižnosti. Gradovi se polako prazne, obale pune, a društvene mreže preplavljuju fotografije s plaža, brodova, glazbenih festivala, jedrenja, izleta, putovanja. No, dok se čini da svi uživaju, postoji jedan osjećaj koji se često skriva u sjeni sunčanih dana. Riječ je o ljetnom bluesu.

Iako se najčešće o depresivnim stanjima govori u kontekstu jeseni i zime, sve više ljudi priznaje da upravo ljeti osjećaju tjeskobu, prazninu i emocionalnu iscrpljenost. Istraživanja pokazuju da i do deset posto ljudi može iskusiti pogoršanje raspoloženja tijekom ljetnih mjeseci.  Postoji više razloga zbog kojih se netko može osjećati loše baš onda kada bi ‘trebao’ biti sretan i zadovoljan. Jedan od glavnih uzroka je pritisak da budemo dobro. Ljeto nosi sa sobom društveno nametnutu ideju da moramo biti veseli, zaljubljeni, nasmijani i aktivni. Ukoliko to nismo, lako je pomisliti da s nama nešto nije u redu.

Vrućina i poremećen san također igraju veliku ulogu. Visoke temperature tijekom noći utječu na kvalitetu sna, što rezultira kroničnim umorom i razdražljivošću. Uz to, prekid svakodnevne rutine, školski praznici, godišnji odmori, manje obveza za neke osobe, posebno one koje se oslanjaju na stabilnost i predvidivost, može izazvati osjećaj izgubljenosti.

Tu je i financijski aspekt ljeta. Pritisak da se ide na odmore, festivale ili brojne ljetne aktivnosti može stvoriti osjećaj neadekvatnosti kod onih koji si to ne mogu priuštiti, pa dok gledaju druge kako ‘uživaju’, osjećaju sram, frustraciju ili zavist. Usamljenost je još jedan od čestih uzroka, jer ljeto često naglašava osjećaj da su ‘svi negdje drugdje i s nekim’, a s druge strane postoje i oni koji ostaju sami.

Kako si pomoći? Prvi korak je prihvaćanje osjećaja. Ljetni blues nije izmišljotina ni slabost, to je emocionalna reakcija na kombinaciju unutarnjih i vanjskih čimbenika. Dakle, nitko se ne mora ispričavati jer se osjeća tužno dok svi ostali ‘uživaju’. Također, pomaže i stvaranje nove ljetne rutine, na putovanje se ne mora ići da bi se doživjelo nešto posebno. Mali rituali poput jutarnje šetnje, čitanja u hladu ili povremenog druženja mogu donijeti osjećaj mira.

Dobro je ograničiti izloženost na društvenim mrežama, koje često prikazuju iskrivljenu sliku stvarnosti. Tuđa sreća nije uvijek stvarna, već često pažljivo filtrirana. Umjesto da se uspoređujete s drugima, fokusirajte se na ono što vama donosi zadovoljstvo.

Važan aspekt je i briga o tijelu, jer su zdravlje i raspoloženje tijesno povezani. Dovoljno sna, lagana prehrana, hidratacija i blaga fizička aktivnost, poput večernjih šetnji ili plivanja mogu značajno poboljšati emocionalno stanje. Imajmo na umu da ljeto nije natjecanje i ne moraju ga svi voljeti. Zaključno, nisu najvažniji planovi, slike s putovanja, kao ni stalni osmijeh na licu. Ljeto može biti tiho, mirno i povučeno.