Briga za zdravlje: Liječnica savjetuju kako se čuvati tijekom ekstremnih vrućina, nekoliko stvari je obvezno

S obzirom na toplinski val i temperature koje se posljednjih mjesec dana penju iznad 30°C, bjelovarski Zavod za hitnu medicinu Bjelovarsko – bilogorske županije bilježi blagi porast hitnih intervencija. Premda broj poziva varira ovisno o raznim faktorima, stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za najosjetljivije skupine.

– Ovisno o vremenskim uvjetima, ali i određenim događanjima, poput sportskih ili kulturnih koji na otvorenom okupljaju veći broj ljudi, dolazi i do većeg broja intervencija. Trenutno je teško procijeniti o kojem se postotku radi, međutim krajem prošlog tjedna, uslijed kiše i nagle promjene temperature kroz sat vremena smo imali preko desetak poziva. Ljudi su se najviše žalili na pad krvnog tlaka, gubitak svijesti, kolabiranja i slično, otkriva Iva Plevnik Žaja, vršiteljica dužnosti ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu BBŽ.

Što se tiče standardnih tegoba, osim uobičajenih poput nemogućnosti mokrenja, bolova u trbuhu te raznih ozljeda, posljednjih se tjedana događaju intervencije koje se povezuju s dugotrajnim boravkom na suncu, točnije simptomima sunčanice.

– Kod takvih intervencija prisutna je glavobolja, iscrpljenost, mučnina, povraćanje. Ljudi su često dehidrirani jer uslijed povišenih temperatura prisutno je i pojačano znojenje. Putem znoja luče se voda i elektroliti, a problem je što ljudi dosta slabo nadoknađuju tekućinu. Pacijenti koji traže pomoć su uglavnom starije životne dobi i s kroničnim bolestima. Međutim, zna se dogoditi da intervenciju zatraže i mlađe osobe, posebice građevinski radnici koji su po cijele dane na suncu, bez nekakve prevelike zaštite i uz puno slabiji unos tekućine, pojašnjava Plevnik Žaja.

Tijekom ljetnih mjeseci, posebno uslijed toplinskog vala i ekstremno visokih temperatura, važno se pridržavati određenih savjeta. Uz puno vode, barem dvije do tri litre dnevno, poželjno je izbjegavati alkohol, velike količine kave, gazirana i zaslađena pića.

– Preporuka je konzumirati puno voća i povrća s većim udjelom vode, kao što su lubenica, krastavci, dinja. Bilo bi dobro izbjegavati izlazak na sunce između 10 i 17 sati, aktivnosti planirati ili u ranim jutarnjim ili u kasnim večernjim satima. Ukoliko je velika nužda i u tom se periodu ipak mora izaći, potrebno je nositi laganiju, svijetlu, prozračnu odjeću, kapu ili šešir, sunčane naočale koje štite od UV zraka i naravno, nanositi kremu s visokim faktorom. Također, kada boravimo u zatvorenim prostorijama, dobro ih je rashladiti i imati upaljenu klimu, napominje liječnica.

Na umu svakako valja imati da izlazak iz jako rashlađenih prostora na visoke vanjske temperature može dovesti do temperaturnog šoka, širenja krvnih žila, naglog pada tlaka i potencijalnog kolapsa. Zbog svega navedenog apelira se na sve građane da budu oprezni, slušaju svoje tijelo i da vode brigu o najugroženijima skupinama, odnosno starijima, kroničnim bolesnicima i maloj djeci.