Hrvatske ceste žele reći zbogom gužvama na graničnim prijelazima: Imaju kamere, AI i 2 milijuna eura

Hrvatske ceste izdvojit će gotovo dva milijuna eura kako bi riješile višegodišnji problem dugih kolona na državnim granicama, osobito tijekom ljetne turističke sezone kada vozači često čekaju satima bez informacije o tome koliko će vremena provesti u redu. Sustav će početi raditi nakon završetka instalacije opreme, no taj će posao potrajati, s obzirom da je u natječaju navedeno da izvođači radova imaju dvije godine da ga odrade.

Ugovor vrijedan 1,99 milijuna eura s PDV-om, što je nešto više od prvobitno procijenjenih 1,6 milijuna eura, dobio je konzorcij koji čine King ICT kao nositelj te Semafor i Odašiljači i veze kao članovi, a na natječaj su pristigle ukupno dvije ponude.

Sustav će koristiti video analitičke kamere koje će postaviti na prilazima graničnim prijelazima i pratiti broj vozila u kolonama i brzinu njihovog kretanja. Kamere će biti opremljene algoritmima za prepoznavanje registarskih oznaka i analizu prometnog toka, što će omogućiti precizno mjerenje vremena potrebnog za prijelaz granice.

Posebnost novog sustava leži u korištenju podataka mobilnih operatera koji će pomagati u identifikaciji gustoće vozila na područjima gdje nema video nadzora. Algoritmi strojnog učenja analizirat će podatke o prometu kako bi prepoznali obrasce nastanka gužvi i omogućili predviđanje prometnih zagušenja.

Vozači će informacije o čekanju moći provjeriti putem mobilne aplikacije i službene web stranice Hrvatskih cesta. Sustav će prikazivati trenutno vrijeme čekanja za svaki nadziran granični prijelaz te predlagati alternativne rute kada su određene točke preopterećene.

Svih 20 graničnih prijelaza pod nadzorom

Sustav će pokrivati sve najvažnije granične prijelaze: Ilok, Erdut, Gunju, Maljevac, Ličko Petrovo Selo, Kamensko, Aržano, Tovarnik, Staru Gradišku, Slavonski Šamac, Slavonski Brod, Županju, Donji Vinjani, Gornji Vinjani, Karasovići, Zaton Doli, Klek, Metković, Hrvatsku Dubicu i Hrvatsku Kostajnicu. Ovi prijelazi bilježe najveći promet tijekom turističke sezone i glavne su prometnice za povezivanje s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

Vrijedi spomenuti i da je ovaj projekt pokretnut i zbog europskih obveza, jer jedna od uredbi EU iz 2014. godine zahtijeva od država članica pružanje informacija o vremenu čekanja na graničnim prijelazima s državama koje nisu članice Unije. Hrvatske ceste imenovane su nositeljem Nacionalne pristupne točke za dostavljanje tih podataka.

Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor važnost graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom dodatno je porasla, što je dovelo do dužih čekanja.

Sustav će biti integriran s postojećim sustavom automatskog brojanja prometa Hrvatskih cesta te će podatke dostavljati u formatu koji koriste europski prometni centri.

FOTO: FAH