Od COVID heroja do USKOK-ovog optuženika: Je li pad Vilija Beroša dokaz korupcije ili borbe protiv korupcije?

Istražitelji PNUSKOK-a odveli su Vilija Beroša 15. studenog 2024. iz njegova ureda u Ministarstvu zdravstva. Čovjek koji je tri godine ranije bio najpopularniji političar u Hrvatskoj lice uspješne borbe protiv COVID-a, sada je osumnjičen da je za 75.000 eura mita odobravao kupnju medicinskih uređaja po višestruko višim cijenama od realnih u do sada najvećoj aferi u hrvatskom zdravstvu medijskog imena Mikroskop. Neurokirurg (54) koji je nekad spašavao živote sada je pod mikroskopom istražitelja zbog sumnje da je vlastitu korist stavio ispred koristi pacijenata.

USKOK je dovršio istragu i podigao optužnicu pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv bivšeg ministra i sedmorice njegovih suokrivljenika. Optužnica tereti Beroša da je primio mito u iznosu od 75.000 eura, a slučaju se pridružuju i optužbe o zločinačkom udruživanju, nezakonitom pogodovanju, zlouporabi položaja, pranju novca i trgovini utjecajem. Prema optužnici, državni proračun je oštećen za više od 740.000 eura zbog namještanja nabave skupocjene medicinske opreme i manipulacije javnih natječaja.

Berošev slučaj simbolizira  duboke i brojne probleme hrvatskog zdravstva, ali i spremnost države da se obračuna s korupcijom u samom vrhu. Iako je pravda u Hrvatskoj nedvojbeno spora, a još uvijek je veliko pitanje je li i dostižna, podizanje optužnice protiv ministra svakako govori da je nedostižnih sve manje.

Kad transparentnost postane pitanje života i smrti

Korupcija u zdravstvu najgora je od svih korupcija jer svaki euro koji završi u krivom džepu, izbijen je iz džepa onih kojima je najpotrebniji. U sustavu gdje se milijuni eura svakodnevno troše na medicinsku opremu, pitanja transparentnosti postaju pitanja života i smrti. Dok se novac preusmjerava kroz sumljive kanale, pacijenti čekaju mjesecima na preglede, a bolnice rade sa zastarjelom opremom.

Vrijedi napomenuti da je Beroš nevin sve dok protiv njega ne bude donesena pravomoćna osuđujuća presuda, a sudski proces tek treba pokazati koliko su osnovane optužbe u podignutoj optužnici. No, afera Mikroskop postavlja pitanja koja su puno veća od sudbine jednog čovjeka. Kako funkcionira sustav javne nabave u zdravstvu? Zašto se isti medicinski uređaji kupuju po drastično različitim cijenama? Što možemo naučiti od zemalja koje su uspješno smanjile korupciju u ovom sektoru?

Afera Farmal: Najveći uspjeh u borbi protiv korupcije

U seriji od osam članaka istražit ćemo kako korupcija prodire u hrvatski zdravstveni sustav, koliko košta građane i kako se može spriječiti. Analizirat ćemo konkretne slučajeve, međunarodne usporedbe i moguće reforme. Naša analiza temeljit će se isključivo na dostupnim sudskim dokumentima, službenim izvješćima i provjerljivim činjenicama, ne na spekulacijama ili nepotkrijepljenim tvrdnjama.

Počet ćemo s najvećom aferom u povijesti hrvatskog pravosuđa, slučajem u kojem je optuženo 365 osoba, većinom liječnika obiteljske medicine. Između 2009. i 2012. godine čelnici tvrtke Farmal organizirali su mrežu posrednika koja je osiguravala da liječnici propisuju što više njihovih lijekova. Liječnike su podmićivali novcem, bonovima i darovima.

Istražit ćemo kako je funkcionirala ova mreža, zašto je bila toliko uspješna i kako je konačno razotkrivena. Analizirat ćemo pravomoćne presude – od uvjetnih kazni za većinu liječnika do četiri godine zatvora za bivšeg direktora Dražena Dedija. Ovaj slučaj pokazao je da se korupcija može sistematski organizirati, ali i uspješno procesuirati kada postoji volja pravosudnih tijela.

Javna nabava u zdravstvu: Tko donosi odluke i kako se troše milijuni eura

Duboko ćemo ući u mehanizme javne nabave medicinske opreme. Tko piše tehničke specifikacije natječaja? Kako se određuje procijenjena vrijednost nabave? Koji su koraci potrebni od objave natječaja do konačne kupnje?

Analizirat ćemo ulogu Ministarstva zdravstva, ravnatelja bolnica, voditelja klinika i stručnih povjerenstava. Pokazat ćemo kako jedan natječaj za vrijednost od nekoliko milijuna eura prolazi kroz sustav i na kojim se točkama može dogoditi manipulacija.

Istražit ćemo konkretne primjere nabave iste vrste medicinske opreme u različitim hrvatskim bolnicama. Koliko košta robotski mikroskop u KBC-u Zagreb, a koliko u KBC-u Split? Zašto se isti uređaj za intraoperativno zračenje kupi za 11,2 milijuna kuna kada njegova tržišna vrijednost iznosi oko 5 milijuna kuna?

Analizirat ćemo dokumentaciju javnih nabava i pokazat ćemo zašto se cijene toliko razlikuju za istu opremu. Istražit ćemo ulogu tehničkih specifikacija koje mogu biti napisane tako da odgovaraju samo jednom dobavljaču.

Europske prakse vs. hrvatski model: Kako do transparentne nabave?

Pozabavit ćemo se međunarodnim usporedbama. Kako funkcionira javna nabava medicinske opreme u Njemačkoj, Austriji, Danskoj? Koji mehanizmi transparentnosti postoje u zemljama s niskim razinama korupcije?

Istražit ćemo primjere dobre prakse poput centralizirane nabave, obavezne objave svih ugovora, sustava elektroničkih natječaja koji onemogućavaju manipulacije. Pokazat ćemo konkretne reforme koje su druge zemlje implementirale i njihove rezultate.

Istražit ćemo neformalne kanale utjecaja, pokušaje podmićivanja i pritiske koji se vrše na osoblje. Analizirat ćemo zašto je teško pronaći svjedoke koji su spremni javno govoriti o ovim praksama.

Pozabavit ćemo se stvarnim posljedicama korupcije za pacijente. Što se događa kada se kupi oprema lošije kvalitete jer je dobavljač platio mito? Kako odgođene nabave utječu na liste čekanja za određene preglede i operacije?

Istražit ćemo konkretne slučajeve gdje je netransparentna nabava dovela do problema u zdravstvenoj skrbi. Analizirat ćemo koliko novca se godišnje gubi zbog preplaćene opreme i što bi se tim sredstvima moglo kupiti.

Afere bez optužnice

Istražit ćemo i one afere za koje se godinama pisalo u medijima, ali nikad nisu dospjele pred sud. Zašto afera Medikol iz 2009. godine nije završila optužnicom unatoč tome što je otvorena istraga? Hoće li se afera Mikroskop, unatoč podignutoj optužnici, završiti osuđujućom presudom?

Pokazat ćemo što se može naučiti iz slučajeva koji su sahranjeni u sudskim arhivima.

Na temelju provedene analize predložit ćemo konkretne reforme. Kako bi trebao funkcionirati transparentan sustav javne nabave u zdravstvu? Koje zakonske promjene su potrebne? Koji tehnološki alati mogu pomoći u sprječavanju korupcije?

Istražit ćemo prijedloge stručnjaka, međunarodnih organizacija i civilnih udruga. Pokazat ćemo primjere zemalja koje su uspješno reformirale svoje sustave i analizirat ćemo što bi u hrvatskim uvjetima bilo moguće implementirati.

Korupcija u zdravstvu nije neizbježna. To je bolest koju možemo liječiti, ali samo ako budemo spremni dijagnosticirati problem i primijeniti odgovarajuću terapiju.

Foto: Damir Senčar/FAH/HINA

Ovaj članak napisan je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.