Poljoprivreda pod teretom ljetne žege. Kako diše stoka?

Visoke temperature koje se približavaju 40 stupnjeva, pa pokoje nevrijeme, osvježenje, pa sve ispočetka kratak je opis ljeta. Teško takve uvjete podnose ljudi, nije lako njima, ali nije lako ni životinjama, pa tako ni pčelama. Te male, dragocjene zujalice su baš kao i mi.

-Pčelama vrućina pada još teže nego nama zato što medne rose nema. Dosta noći je bilo pretoplo, vani je suho, rosa se osuši i pčele nemaju što pokupiti. Ima jedino cvjetnog praha, ali samo od toga se živjeti ne može. Cvjetni prah je jako dobar za život pčele, ali meda nam treba. Ne samo pčelama nego i nama – priča nam daruvarski pčelar Zmagoslav Koduela.

Vrelo suho ljeto samo je nastavak vremenski izazovne godine.

-Proljeće nam je užasno, a zimski mjeseci su topli kao da je proljeće. I onda kada pred svibanj treba biti toplo zahladi i smrzava i tako nam je i ove godine agacija propala. To sve djeluje na pčele koje su neaktivne, ne mogu se kretati, takvi uvjeti pogoduju i nametnicama tako da u pčelarstvu imamo velikih problema s klimatskim uvjetima – upozorava taj iskusni pčelar i razočarano dodaje kako ih klima uništava zbog čega je pčelarstvo sve neisplativije.

Ljetni mjeseci ‘isušuju’ i mljekare

Visoke temperature i oscilacije, nagle promjene u vremenu štete i krupnijoj stoci od pčela. Pate ovih dana i mliječne krave.

-Kod naglih promjena smo mi nervozni, a isto tako su nervozne životinje. Kako se nama ne radi, tako se ni njima ne jede i proizvodnja mlijeka se smanjuje, skokovi su stalno gore, dolje – opisuje stanje mljekar iz Orlovca Zdenačkog, Željko Vranić.

Pad proizvodnje mlijeka u pojedinim danima doseže i dvadeset posto, a osim količine, pada i kvaliteta mlijeka, smanjuju se proteini i masnoće zbog čega se dodatno ruši ionako preniska otkupna cijena mlijeka, upozoravaju proizvođači. Uz to, krave teže ostaju bređe, a malo je toga što stočari mogu napraviti da bi grlima olakšali ljeto. Odnosno, mjere postoje, ali je većina s njima zakasnila, iskren je Vranić.

-Što bismo mogli napraviti? Osvježenje za stoku, malo ventilacije, one škropilice, ali svi smo tu malo zakazali, rekao bih – kaže taj mljekar.

Sada većina proizvođača nema financijske snage ulagati u objekte jer su, kaže grubišnopoljski mljekar, tek servis koji održava proizvodnju.

Kako ljeto preživljavaju ribnjačarstva?

U posebno škakljivoj poziciji su slatkovodna ribnjačarstva, pa tako i Ribnjačarstvo Končanica koje ovisi o vodi iz Ilove. Pakleno ljeto počelo je već u lipnju kada je temperatura vode prešla 30 stupnjeva, ali srećom ugibanja nije bilo.

-Morali smo prilagoditi hranidbu vremenskim uvjetima jer je u tim trenucima i bonitet vode postaje loš, pa se mora pristupiti vapnjenju ribnjaka tako da smo dosta sredstava i radnih sati ljudi morali preusmjeriti na te poslove. Malo gubimo na prirastu, ali to se iskompenziralo malo u sedmom mjesecu koji je bio nešto povoljniji – kaže direktor Ribnjačarstva Končanica Mladen Prević.

 

Osim previsokih temperatura glavni problem s kojim se ljeti suočavaju je premalo vode.

-Nešto padalina je bilo, to je sve zemlja popila. Vodostaj Ilove na Maslenjači na mjernoj postaji Hrvatskih voda je ta mjerna stanica reagirala za jedan centimetar što znači da praktički pritok vode u ribnjake nije nikakav došao – navodi Prević.

Nizak vodostaj znači švedski stol predatorima poput ptica koje se goste ribom, ali u Ribnjačarstvu Končanica na sve te nedaće već i računaju, posebno na premalo vode.

-Mi smo već na takve situacije navikli tako da koristimo vodne valove kada kiše ima i previše kako bismo do maksimuma napunili naše ribnjake ako nam to dinamika posla dopušta. U planiranju proizvodnje očekujemo da će tijekom ljeta ispariti od 50 centimetara do metar vode tako da je to borba koju možemo odraditi – ističe Prević.

Za dobro funkcioniranje nužno je redovito održavati ustave i kanale, u doba sve zahtjevnijeg vremena sve bitnije ako se proizvodna želi održati.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.