Naša županija ima i najbolje i najgore po odvajanju otpada

Smeće svuda, smeće oko nas. U Hrvatskoj je, pokazuju podaci Ministarstva zaštite okoliša, lani proizvedeno 1,88 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno 486 kilograma po stanovniku. Iako je stopa odvojeno prikupljenog otpada porasla na 49 posto, stopa oporabe je na 38 posto, a recikliranja na 37. Daleko ispod zakonski propisanih pedeset posto. Kako u tome stoji Bjelovarsko-bilogorska županija? Svaki njen stanovnik je lani proizveo 285 kilograma otpada, sa stopom odvajanja otpada od 28 posto nismo ni najbolji ni najgori, ali smo na prvom mjestu po porastu stope odvojeno sakupljenog otpada. S 21 posto 2023. došli smo na 28 posto prošle godine. Daleko najbolje je pri tome Grubišno Polje koje je po odvajanju otpada deveti najbolji grad u Hrvatskoj. Odvajaju Grubišnopoljci čak 53 posto otpada, a njihov okolišni zaokret počeo je reciklažnim dvorištem i mini sortirnicom.

-U odnosu na 2022. kada smo imali nešto više od četiri posto odvojenog otpada u 2023. smo došli na 46 posto, a lani smo uložili još malo napora tako da smo onu stopu od 50 posto da se ne moraju plaćati penali uspjeli preskočiti – kaže direktor Komunalca Ivica Ahac koji vjeruje da će tako biti i ove godine.

Grubišno Polje je i jedina jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja je premašila magičnu brojku od pedeset posto odvajanja otpada. Na drugom mjestu u županiji je Garešnica koja kao i treći Daruvar odvaja malo više od 35 posto otpada, a četvrto mjesto drži Bjelovar sa stopom odvajanja otpada od 32 posto.

Dok jedni odvajaju ‘punom parom’, drugi ga potpuno zanemaruju

Za razliku od Grubišnog Polja koje je među državnim odlikašima, Čazma je na drugom kraju među ponavljačima i smjestila se na deveto mjesto najlošijih gradova u cijeloj zemlji. Odvajali su lani samo šest posto otpada što je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja, ali cilj je to promijeniti, ističe gradonačelnica Valentina Čanađija.

-Moramo uvesti sustav odvojenog prikupljanja otpada. Znači, papir, plastika i biootpad će se prikupljati odvojeno s ciljem da postupno smanjimo količinu miješanog otpada, a time i troškove. Već u prvoj godini mogli bismo uštedjeti više od sto tisuća eura – ističe čelnica Čazme.

Plan je ulagati u infrastrukturu, opremu, poticati Čazmance na kompostiranje i poraditi na edukaciji, najavljuje gradonačelnica.

Što je s općinama?

Od općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji najrevniji odvajači su u Štefanju koje je lani odvojilo 31 posto otpada. Razlog je reciklažno dvorište i prije svega svijest mještana.

-Mi nismo imali problema, pa da netko baca plastiku u komunalni otpad ili obrnuto, komunalni otpad u spremnike za papir i plastiku – ponosan je načelnik Silvestar Štefović koji je postotkom odvajanja zadovoljniji kada se, kaže, uzmu u obzir problemi s koncesionarom koji odvozi otpad.

Štefanje slijedi Hercegovac sa stopom odvajanja otpada od 25 posto, a najmanje odvajaju u Velikom Grđevcu i Novoj Rači – tek sedam i šest posto.

Foto: ilustracija