Nevidljiva prijetnja: Taloži se u krvi i plućima, povećava rizik od raka, hormonalnih poremećaja i srčanih bolesti

Mikroplastika, sitne čestice plastike manje od pet milimetara, posljednjih je godina postala jedna od najvećih ekoloških i zdravstvenih prijetnji modernog doba. Premda oku nevidljiva, ona je gotovo svuda oko nas. Nalazi se u hrani, vodi, zraku, pa čak i u ljudskom tijelu. Posebno zabrinjava činjenica da mikroplastika ne poznaje granice, jednako ugrožava odrasle, djecu, pa čak i nerođene bebe.

Mikroplastika nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta poput vrećica, boca i ambalaže, ali i izravno ulazi u okoliš kroz kozmetičke proizvode, deterdžente ili sintetičku odjeću. Najčešće ju nalazimo u morskoj i slatkoj vodi, posebno u ribi i školjkama, zatim u ambalaži i hrani, najviše plastičnim bocama i jednokratnim posudama za jelo. Također, mikroplastika je prisutna i u zraku te soli i medu, koji su već dokazano kontaminirani sitnim česticama.

Tri su glavna puta ulaska mikroplastike u tijelo. Prehrambenim putem, odnosno konzumacijom hrane i pića u kojoj se ona nalazi. Udisanjem zraka jer sitna vlakna plastike koja nastaju, primjerice, pri pranju odjeće ili trošenju guma, lako ulaze u pluća. Iako u nešto manjoj mjeri, pojedini kozmetički proizvodi sadrže mikrogranule plastike koje dolaze u izravan kontakt s kožom i tako ulaze u tijelo.

Iako još uvijek nema potpunih znanstvenih odgovora, ali postoje ozbiljne sumnje i zabrinjavajući nalazi. Udisanje mikroplastike može iritirati dišne puteve, izazvati upalu pluća i respiratorne bolesti. Istraživanja su pokazala da čestice mikroplastike mogu završiti u krvotoku, što povećava rizik od srčanih i moždanih udara i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Određene plastike sadrže kemikalije koje mogu remetiti rad endokrinog sustava, pri čemu može doći do hormonalnih poremećaja.

Djeca su posebno ranjiva jer njihov organizam još raste, a studije su pokazale da mikroplastika može dospjeti i u posteljicu trudnica. Posljednjih godina provedena su brojna istraživanja koja su pokazala prisustvo mikroplastičnih čestica u krvi i plućima. Prosječna osoba godišnje unese i do pet grama plastike, što odgovara veličini kreditne kartice.

Ukoliko se ne smanji uporaba plastike, predviđanja su da će do 2050. u oceanima biti više plastike nego ribe. Samim time, povećavat će se i koncentracija mikroplastike u prehrambenom lancu. S druge strane, raste i svijest javnosti, pa su mnoge države već zabranile jednokratne plastične proizvode i ulažu u razvoj biorazgradivih alternativa.

Iako je gotovo nemoguće potpuno izbjeći kontakt s mikroplastikom, postoje načini kako smanjiti njezin unos. Umjesto jednokratne plastike koristite staklene ili metalne boce i posude. Birajte prirodne materijale , pamučnu ili lanenu odjeću umjesto sintetičke. Kućni filteri uvelike mogu smanjiti količinu mikroplastike iz vode iz slavine. Kupujte lokalne i svježe proizvode, jer manje ambalaže znači i manje plastike.