Zakinutim seljacima i do 20.000 eura potpore, provjerite jeste li na popisu

Vlada je odobrila dva milijuna eura kompenzacijskih mjera za poljoprivrednike iz 55 gradova i općina koji su izgubili status područja s ograničenjima od 2023. godine zbog promjene propisa.

Konkretno to znači da će poljoprivrednici koji su do 2022. godine primali EU potpore za teške uvjete gospodarenja, a od 2023. su ostali bez njih, ipak dobiti kompenzaciju iz državnog proračuna. Program pokriva one koji su u 2022. godini stvarno primali potpore, a u 2024. podnijeli zahtjeve za iste poljoprivredne površine.

“Cilj programa je osigurati poljoprivrednicima kompenzacijsko plaćanje u 2025. godini radi nadoknade gubitka dohotka”, objašnjava Ministarstvo poljoprivrede.

Koliko mogu dobiti?

Potpore se razlikuju ovisno o vrsti ograničenja. Za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) iznose od 132 eura po hektaru za manje površine pa do 13,2 eura za velike poljoprivrednike. Za područja s posebnim ograničenjima (PPO) stope su od 79 do 7,9 eura po hektaru.

Razlog ovakvog sustava je što program više pomaže manjim obiteljskim gospodarstvima nego velikim poljoprivrednim poduzećima. Mali poljoprivrednik s 10 hektara dobiva punu potporu od 132 eura po hektaru, dok veliki s površinama preko 100 hektara dobiva samo 13,2 eura po hektaru za najveće površine.

“Obiteljska gospodarstva su najugroženija depopulacijom, a cilj je zadržati ljude na selu”, objašnjava logiku programa Ministarstvo. Veliki poljoprivrednici lakše podnose gubitak potpora zbog ekonomije razmjera.

Pojedinačne potpore mogu biti između 100 i 20.000 eura po poljoprivredniku. Konačni iznos ovisit će o broju prijava jer će se dostupnih dva milijuna eura rasporediti proporcionalno među svim kvalificiranim korisnicima.

Sve općine i gradovi koji dobivaju kompenzaciju

Na listi prihvatljivih jedinica nalaze se Berek, Beretinec, Brestovac, Breznički Hum, Budinščina, Čazma, Daruvar, Davor, Donja Stubica, Donji Kukuruzari, Drenovci, Dvor, Đulovac, Garešnica, Gornji Kneginec, Grad Zagreb, Gradina, Hrvatska Kostajnica, Ivanec, Jasenovac, Karlovac, Klenovnik, Konjščina, Koprivnički Bregi, Križ, Kutina, Lasinja, Ludbreg, Lukač, Ljubešćica, Mali Bukovec, Metković, Nova Kapela, Novi Marof, Okučani, Oriovac, Oroslavje, Pakrac, Petrijevci, Petrinja, Podgorač, Rasinja, Rešetari, Sirač, Stara Gradiška, Stubičke Toplice, Sveta Marija, Sveti Ilija, Šodolovci, Štitar, Topusko, Trnava, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Virovitica, Visoko, Voćin, Vrbanja, Vrbje, Zaprešić i Zlatar.

Područja su raširena po osam županija, s najvećim brojem u Varaždinskoj županiji, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj te Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Zašto je program potreban

Ministarstvo naglašava da su to područja gdje je poljoprivreda vrlo često jedini izvor prihoda, međutim zbog nepovoljnih uvjeta prinosi su ispodprosječni. Dodatno ih pogađaju klimatske promjene i izražena depopulacija. Program ima za cilj zadržati održivost poljoprivredne proizvodnje kao važne gospodarske aktivnosti koja doprinosi očuvanju prirodne i kulturne baštine ovih područja te ublažiti trend napuštanja ruralnih dijelova Hrvatske.