Novi zakoni o gradnji: ‘Papiri’ za obiteljske kuće koštat će manje, a tko poželi graditi bez dozvola, razmislit će dvaput

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u javno savjetovanje novi Zakon o gradnji koji bi trebao omogućiti vlasnicima kuća do 400 četvornih metara gradnju samo s idejnim projektom umjesto dosadašnjeg glavnog projekta. Građani i stručnjaci mogu do 4. listopada poslati svoje primjedbe na prijedlog koji stupa na snagu početkom 2026. godine.

Najveća promjena odnosi se na kuće do 400 četvornih metara s najviše dva stana, koje novi zakon definira kao manje složene zgrade. Za takve objekte više neće biti potreban skupi glavni projekt već će biti dovoljan jednostavniji idejni projekt koji sadrži osnovne tlocrtne i konstrukcijske podatke. To znači manje troškova za projektante i kraće čekanje na dokumentaciju.

Stručni nadzor također se pojednostavljuje. Umjesto praćenja svih radova, nadzorni inženjer će provjeravati samo konstrukciju zgrade. Nema više obveze izrade složenog izvedbenog projekta niti plana održavanja zgrade za ovu kategoriju objekata.

Digitalizacija postupaka donosi još jednu značajnu promjenu. Nova eDozvola platforma omogućit će projektantima da samostalno pribavljaju sve potrebne uvjete od javnopravnih tijela, što znači da građani više neće morati trčati po uredima. Javnopravna tijela dobit će jasne rokove od 30 dana za odgovor, inače se smatra da su dala suglasnost. Službenici koji ne poštuju rokove suočit će se s prekršajnim kaznama.

Međutim, vlasnici većih projekata neće osjetiti značajno olakšanje. Za izgradnju višestambenih zgrada s tri ili više stambenih jedinica i dalje će trebati glavni projekt s detaljnim elaboratima, obavezni stručni nadzor za sve radove i plan zaštite od požara. Od 2031. godine za takve zgrade postaje obavezno i BIM 3D modeliranje.

Plan održavanja zgrade

Novi zakon uvodi i dodatna ograničenja. Prije izdavanja svake građevinske dozvole tijelo graditeljstva mora obaviti očevid na terenu kao dodatni korak koji može produžiti postupak. Kazne za one koji počnu graditi bez dozvole iznose: vlasnici malih kuća platit će 4.000 eura, višestambenih zgrada 15.000 eura, a za ostale građevine kazna je jedan posto procijenjene vrijednosti radova.

Svaki izvođač morat će prije izdavanja uporabne dozvole izraditi i plan održavanja zgrade, što znači dodatne troškove za investitore svih većih objekata.

Energetska pravila, koja su dosad bila dio Zakona o gradnji, izdvojena su u poseban Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Građani neće osjetiti promjene jer zahtjevi za energetskim certifikatima ostaju isti, samo su prebačeni u drugi zakon. Uvodi se pojam “zgrade nultih emisija”, ali bez konkretnih rokova kad će takvi standardi postati obavezni.

Treći zakon u paketu, Zakon o prostornom uređenju, uvodi digitalnu platformu ePlanovi koja će omogućiti lakši pristup planskim dokumentima.

Novi propisi stupaju na snagu postupno. Osnovne odredbe Zakona o gradnji počinju se primjenjivati 1. siječnja 2026. godine, BIM modeliranje postaje obavezno za građevine državnog značenja od 2031., a za sve ostale od 2035. godine.

Oni koji su već pokrenuli postupke dovršit će ih po starim propisima, a glavne projekte izrađene po dosadašnjim pravilima moći će koristiti još 12 mjeseci nakon stupanja novog zakona na snagu.
Građani i stručnjaci mogu poslati komentare na prijedloge zakona putem portala eSavjetovanja do 4. listopada 2025. godine.