Bez povijesti nema budućnosti: Ove će tvrtke prekopati trasu buduće brze ceste u potrazi za starim civilizacijama

Zagrebački arheološki muzej predvodit će zajedničku ekipu od sedam institucija koje će provoditi arheološka istraživanja na trasi buduće brze ceste između Bjelovara i Virovitice, u sklopu ugovora vrijednog 1,1 milijun eura.

Hrvatske ceste objavile su da je konzorcij na čelu s Arheološkim muzejom u Zagrebu jedini dostavio ponudu za ovaj posao, koji je standardni dio procedure prije gradnje velikih prometnica. Radovi će se provoditi na dionici dugoj 9,36 kilometara, a trajat će tri mjeseca.

Uz zagrebački muzej kao nositelja, u konzorciju sudjeluju Arheološki muzej Osijek, splitske tvrtke Delmat galiot i Kaducej, zagrebačke Geoarheo i Institut za arheologiju te Arheolog iz Preka kod Zadra. Kombinacija javnih institucija i privatnih tvrtki omogućit će pokrivanje svih potrebnih stručnosti, od terenskog rada do konzervacije nalaza.

Arheološki muzej Osijek, koji je dio pobjedničke ekipe, već je tijekom proljeća završio probna istraživanja koja su pokazala vrijednost ovog područja. Na 13 lokacija duž trase pronašli su tragove života kroz stoljeća, od prapovijesnih naselja do srednjovjekovnih objekata.

Posebno zanimljiv je lokalitet kod Obrovnice gdje su dokumentirali 73 arheološka sloja na relativno maloj površini. To znači da su ljudi kontinuirano živjeli i koristili ovo područje kroz dugi niz generacija, ostavljajući iza sebe slojeve otpada, ostatke kuća i drugih struktura.

Najatraktivniji su nalazi iz srednjovjekovnog razdoblja. Kod Obrovnice su pronašli ostatke onog što bi mogao biti stambeni objekt, zajedno s brojnim jamama u kojima su ljudi odlagali otpatke. Ulomci keramike, životinjske kosti i ostatci kućnog lijepa glinene mješavine koja se koristila za izradu kuća svjedoče o svakodnevici ljudi koji su tu živjeli prije nekoliko stotina godina.

Kod Dautana su pronađeni tragove gorenja i ukopa za stupove, što upućuje na drvene konstrukcije. Ovakvi nalazi pomažu arheolozima rekonstruirati kako su izgledali stambeni objekti i način života u tim vremenima.

Ova istraživanja dio su standardne procedure koju zakon zahtijeva prije gradnje velikih infrastrukturnih objekata. Slična istraživanja provedena su na svim autocestama koje su se gradile u Hrvatskoj.

Konzervatorska služba iz Bjelovara odredila je da će se sustavna istraživanja provoditi na osam lokacija, dok će na preostalih pet biti dovoljan arheološki nadzor tijekom samih građevinskih radova.

Arheolozi se neće lako nositi s terenskim uvjetima. Dio nalazišta prekrivaju gusta šikara i stabla koje će prvo trebati ukloniti. Veći problem predstavlja podzemna voda koja na nekim mjestima izbija već na pola metra dubine, što otežava rad i može ugroziti nalaze.