Ovo ste čekali: Znamo kada bi se jedan od glavnih prehrambenih proizvoda trebao vratiti na police trgovina
Danijela Mlinac
1. listopada 2025.
Hoćete ispeći kolače ili vam se jedu jaja, a kod kuće vam ih je ponestalo. Skoknete do trgovine, ali hladnjak je prazan ili je u najboljem slučaju izbor ograničen. U posljednje vrijeme ništa neobično o čemu smo na našem portalu pisali. Turistička sezona i još više slučajevi salmonele na nekoliko farmi zbog čega je usmrćeno oko pola milijuna kokoši nesilica doveli su do poremećaja na tržištu i povremenih nestašica jaja. Zbog salmonele proizvođači su održali prosvjed ustvrdivši da im se pozitivni nalazi podmeću i tako pogoduje uvozu, Hrvatski veterinarski institut sve negira. Stanje na tržištu jaja trebalo bi se stabilizirati do kraja godine, smatra predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Dražen Čurilo koji pojedinačne slučajeve nije želio komentirati. No i njega brine uvoz.
-Događa se veći uvoz pogotovo ove godine iz Ukrajine. Realno, ne znamo gdje to završava, pretpostavljamo da se kroz Hrvatsku samo provozi i da završava u Španjolskoj i drugim zemljama, ali naravno da na to ne gledamo blagonaklono jer je uvoz veći od naše proizvodnje – kaže Čurilo.
Ono što domaće proizvođače ljuti je što se u Hrvatskoj uvozna jaja kontroliraju manje od domaćih uz obrazloženje da je to napravljeno pri ulazu u EU u Poljskoj ili Rumunjskoj.
-Naša domaća jaja su stalno pod kontrolom, u Hrvatskoj se na salmonelu ako su nesilice cijepljene testira svakih osam tjedana, a ako nisu svaka četiri. Recimo, jedna Njemačka testira dva puta godišnje, a normalno kada nešto više testirate veće su šanse da ćete nešto i pronaći – upozorava predsjednik Odbora za peradarstvo HPK.
U sektoru peradarstva se uz probleme na tržištu teško pronalaze drugi izvori financiranja poput EU fondova i brine što se farme ne obnavljaju.
-Imamo neke slučajeve u kojima mlađa generacija, nasljednici ne žele preuzeti proizvodnju, pa ta proizvodnja staje ili se prodaje – kaže Čurilo.
I u tome peradarstvo prati ostatak domaćeg agrara, zaključuje Čurilo.
