Nikad manje Hrvata, ali iz ministarstva ne žure: O dječjem doplatku za sve roditelje tek krajem iduće godine…

Dok Hrvatska bilježi najmanji broj rođenih u povijesti, a stručnjaci upozoravaju da je demografska situacija loša već pola stoljeća, Ministarstvo demografije i useljeništva ne žuri. Prema upravo objavljenom planu aktivnosti, dva ključna demografska zakona planira predložiti Vladi tek krajem iduće godine.

No, krenimo redom.

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je rođeno samo 33.994 djece, što je ujedno i najmanji broj u povijesti. Od početka 2011. ni u jednom mjesecu nije bilo više rođenih nego umrlih, a između 2012. i 2023. Hrvatska je izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika. To je pad od 9,4 posto, a Lijepa naša je druga najteže pogođena zemlja u Europi.

Brojni demografi, poput Ive Turka s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, godinama upozoravaju da je demografska situacija u Hrvatskoj loša posljednjih 50 godina te da će biti potrebno pola stoljeća da se popravi stanje. Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine posebno su se iseljavali mladi i obrazovani, što dodatno otežava demografski i ekonomski oporavak.

Posljedice su gubitak radne snage, veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav te propadanje lokalnih zajednica.

Vlada je u ožujku 2024. usvojila Strategiju demografske revitalizacije do 2033. godine. Za provedbu te strategije, prema najavi, potrebna su dva nova zakona – Zakon o demografskoj obnovi i izmjene Zakona o doplatku za djecu.

Ministarstvo demografije i useljeništva sada je objavilo plan svojih zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, a iz tog plana vidljivo je da oba zakona dolaze na red tek u četvrtom tromjesečju 2026. godine.

Izmjene Zakona o doplatku za djecu trebale bi značajno proširiti broj obitelji koje mogu dobiti potporu. Ministarstvo najavljuje povećanje iznosa doplatka i prilagodbu sustava tako da visine doplatka budu usklađene sa stvarnim životnim troškovima. Cilj je obuhvatiti sve djecu u Hrvatskoj, a ne samo onu iz obitelji s najnižim prihodima.

Zakon o demografskoj obnovi trebao bi uspostaviti sveobuhvatan sustav praćenja i koordinacije demografskih politika. To bi značilo da sve javne politike, od obrazovanja i zdravstva do zapošljavanja i regionalnog razvoja, moraju uzeti u obzir utjecaj svojih odluka na demografiju. Zakon bi također trebao uspostaviti sustav praćenja učinaka mjera i osigurati dugoročno financiranje.

Na naše pitanje zašto će se sa spomenutim paketom zakona čekati do kraja iduće godine, iz Ministarstva demografije i useljeništva stigao je poduži odgovor koji prenosimo u cijelosti.

„Vlada Republike Hrvatske duboko je svjesna demografskih izazova s kojima smo suočeni te su kao polazišna osnova učinjeni značajni institucionalni i strateški pomaci. U ožujku 2024. godine donesena je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033., prvi sveobuhvatni dokument koji definira dugoročne ciljeve i smjernice za demografsku obnovu. U svibnju iste godine osnovano je Ministarstvo demografije i useljeništva, čime je demografija dobila snažnu operativnu podršku. Dodatno, Vlada Republike Hrvatske je 28. studenoga 2024. godine osnovala Vijeće za demografsku revitalizaciju, koje okuplja predsjednika Vlade i ministre iz svih ključnih resora.

Imajući u vidu sveobuhvatnost, kompleksnost i značaj zakonodavnog okvira za provedbu mjera demografske revitalizacije nužno je kroz sve faze participativnog  procesa pripreme nacrta zakona poštivati načelo partnerstva i uvažiti što širi obuhvat prijedloga i inicijativa koje mogu doprinijeti kvalitetnoj i stručnoj pripremi  prijedloga nacrta zakona. U tom procesu, na prijeldog Vlade RH, Ministarstvu demografije i useljeništva osigurana je stručna pomoć OECD-a kroz Instrument tehničke pomoći Europske komisije kako bi se osigurala podrška Hrvatskoj u njezinim naporima da provede reforme koje bi mogle potaknuti ulaganja, povećati konkurentnost i pomoći u postizanju održive ekonomske i socijalne konvergencije, otpornosti i oporavka.

Projektom će se osigurati preduvjeti za definiranje koherentnog skupa učinkovitih mjera demografske revitalizacije na svim razinama vlasti u koji će doprinijeti „stacionarnom“ rastu stanovništva, kao i povećanom blagostanju i socioekonomskom razvoju diljem regija Hrvatske. Upravo u prvom tjednu studenog započinje službeni početak i predstavljanje projekta javnim događanjem u Zagrebu, koje će okupiti sve relevantne dionike koji mogu doprinijeti njegovoj provedbi. Ključno za pripremu prijedloga nacrta Zakona o demografskoj obnovi je da će se u okviru navedenog projekta izraditi Izvješće o analizi stanja hrvatskog zakonodavstva, institucija i strateškog okvira za demografsku revitalizaciju, uključujući usporedbu sa ostalim članicama EU te strateške preporuke i prijedlog akcijskog plana za uspostavu i provedbu zakonodavnog okvira za demografsku revitalizaciju.

U području doplatka za djecu Programom Vlade predviđeno je proširenje broja korisnika doplatka za djecu uz odgovarajuće povećanje iznosa doplatka za djecu. Prije uvođenja konkretnih mjera sagledavamo sve aspekte i razmatramo različite moguće modele uređivanja sustava doplatka za djecu u odnosu na postojeće korisničke skupine, a sve kako bi mjere bile pažljivo ciljane i usklađene s drugim mjerama u području podrške obiteljima. Uz navedeno, planirane su aktivnosti vezane uz projekcije fiskalnog učinka mogućih modela kao i pripremnih aktivnosti koje se odnose na procjenu učinaka propisa i izradu nacrta prijedloga prije njegovog upućivanja u proceduru.

Temeljem prethodno navedenih pripremnih radnji i izrade analitičkih podloga neophodnih za izradu prijedloga nacrta oba zakona te vremenskog okvira potrebnog za proces upućivanja u proceduru donošenja zakona, planirane rokove smatramo opravdanim”, odgovorili su iz Ministarstva.