Sve je spremno za prvu lopatu na brzoj cesti, ali lopata će biti mala

Hrvatske ceste donijele su u kolovozu odluku o odabiru ponuditelja za zaštitna arheološka istraživanja koja su, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obvezna prije početka građevinskih radova. Zagrebački konzorcij jedini je dostavio ponudu za ovaj tromjesečni projekt, a odluka o odabiru tek sada je postala izvršna.

Pobjednički tim

Uz Arheološki muzej u Zagrebu kao nositelja, u zajedničkoj ponudi sudjeluju Arheološki muzej Osijek, splitske tvrtke Delmat galiot i Kaducej, zagrebačke Geoarheo i Institut za arheologiju te tvrtka Arheolog iz Preka kod Zadara.

Ugovor bez PDV-a vrednuje se na 900 tisuća eura, što s porezom iznosi 1,059 milijuna eura. Ponuda je ocijenjena prema kriterijima gdje je cijena nosila 90 posto, a iskustvo stručnog voditelja 10 posto bodova.

Arheološki muzej Osijek, koji je dio pobjedničke ekipe, već je proveo probna istraživanja na dionici dugoj 9,36 kilometara tijekom proljeća. Tim pod vodstvom Antonija Lovrinčevića i Tomislava Hršaka dokumentirao je 13 lokaliteta s tragovima života kroz stoljeća.

Najzanimljiviji su nalazi iz srednjeg vijeka. Kod Obrovnice su dokumentirali 73 arheološka sloja, što znači da su ljudi kontinuirano živjeli i koristili ovo područje kroz generacije. Pronašli su ostatke mogućeg stambenog objekta, brojne jame za otpatke, ulomke keramike i životinjske kosti.

Kod Dautana su otkrili tragove gorenja i ukope za stupove drvenih konstrukcija. Ostaci kućnog lijepa, glinene mješavine koja se koristila za gradnju kuća, potvrđuju da su ovdje postojala stalna naselja.

Od probnih do sustavnih istraživanja

Konzervatorska služba iz Bjelovara odredila je da će konzorcij provoditi sustavna istraživanja na osam lokacija, dok će na preostalih pet biti dovoljan arheološki nadzor tijekom samih građevinskih radova.

Ova istraživanja standardna su praksa prije gradnje velikih prometnica. Zakon obvezuje investitore da osiguraju arheološka istraživanja na područjima gdje postoje ili se pretpostavljaju arheološki nalazi. Slične projekte provode se na svim većim infrastrukturnim gradnjama u Hrvatskoj.

Arheolozi se neće lako nositi s uvjetima na terenu. Dio nalazišta prekrivaju gusta šikara i stabla koje će prvo trebati ukloniti. Veći problem predstavlja podzemna voda koja na nekim mjestima izbija već na pola metra dubine.

“Dubina arheoloških slojeva varira od lokaliteta do lokaliteta, a na pojedinim mjestima zabilježeno je izbijanje podzemnih voda već pri plićem iskopu”, upozoravaju arheolozi u izvještaju. Zbog toga će radove uskladiti s vremenskim prilikama.

Svi nalazi bit će dokumentirani, obrađeni i sačuvani za muzeje, dok će gradnja prometnice nastaviti nakon što arheolozi završe svoj dio posla. Takav pristup osigurava da se tragovi prošlosti ne izgube zauvijek pod asfaltom nove ceste.