Hoćemo li zbog zlatne žutice vinove loze ostati bez domaćeg vina?

Alarm za uzbunu ovih su dana oglasili vinogradari i vinari Bregovite Hrvatske zbog zlatne žutice vinove loze. Bolest je to koja je prisutna godinama i potvrđena u 15 županija uključujući u devet Bregovite Hrvatske u kojoj je posljednjih godina iskrčeno između 5 i 15 posto trsova. No, proteklog ljeta stanje je eskaliralo i vinogradari strahuju da će ne krene li se u sustavniju borbu ostati bez trsova.

-U Podravini ima područja gdje se krče cijeli vinogradi od dva hektara, a kada dobijete rješenje Državnog inspektorata da morate u određenom roku iskrčiti cijeli vinograd, ne znam koliko je tu vidljiva budućnost vinogradarstva – pesimističan je predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec.

Pri tome to nije samo pitanje vinograda jer se na vinarije naslanjaju i zaposlenici, ugostiteljska i turistička ponuda.

Što je to zlatna žutica vinove loze?

Prve naznake bolesti pokazuju se u lipnju, a bolest se razbukta za berbe. Simptome je pri tome lako prepoznati.

-Simptomi su vrlo izraženi i ne mogu s ni s čim zamijeniti, a to je u toku vegetacije uvijanje listova koje se obično pojavljuje krajem lipnja, listovi se uvijaju prema unutra, postaju krhki i kopljastog izgleda – opisuje savjetodavka Vesna Bradić.

 

Zlatna žutica vinove loze neizlječiva je i kada se pojavi jedino što se može i mora je iščupati zaražene trsove s tim da ako je zaraza zahvatila više od dvadeset posto loze tada se mora iskrčiti cijeli vinograd. Iako je potvrđena i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kod nas još srećom nije bilo slučajeva da se cijeli vinograd morao iskrčiti.

-Ti ljudi su najvjerojatnije već te vinograde iskrčili, reagirali na vrijeme, pa se bolest nije uspjela dalje širiti – kaže predsjednik čazmanske vinogradarske udruge Ivan Katalenić.

Demarkirana područja (područja zahvaćena zlatnom žuticom vinove loze) u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su primjerice dijelovi Čazme, Šandrovca, Zrinskog Topolovca, Kapele, ali bolest se širi.

-Nova su dva zaražena područja i to područje Dišnika i Kapelice, sve je bliže glavnom vinogradarskom području Daruvara – upozorava Bradić.

 

Kako spriječiti širenje?

Mjesta za opuštanje nema, a vinogradari traže žešće mjere prema onima koji se ne pridržavaju pravila jer upravo su zapušteni vinogradi žarište problema.

-Tražimo da se poštuje zakon u onom dijelu gdje su zapušteni vinogradi malih privatnih proizvođača. Kako generacije odlaze mladi ne nastavljaju tu proizvodnju i iz tih neobrađenih zaraslih vinogradara dolazi zaraza u zdrave vinograde – upozorava Polovanec.

Bregovita Hrvatska stoga traži pojačan nadzor, brže i strože kažnjavanje neodgovornih vlasnika vinograda, krčenje zaraženih vinograda o trošku grada, općine ili države u slučaju da vlasnici to ne naprave sami. Glavni vektor prijenosa bolesti je američki cvrčak, a vinogradari su dužni kroz vegetacijsku sezonu žutim pločama pratiti njegovu prisutnost, ali i odraditi dva do tri tretiranja.

-Apeliram počevši od sebe, pa mojih članova udruge i svih ostalih da na vrijeme reagiraju i da pokušamo to na vrijeme suzbiti – poziva Katalenić.

Pretpostavlja se da su ove godine vremenski uvjeti pogodovali jačem širenju, a uz to nisu sve sorte jednako izložene.

-Neke sorte koje su u trećoj dekadi dozrijevanja kao što graševina i cabernet su otpornije i nekako ta zlatna žutica slabije ide na njih, ali za ove ranije kao što su chardonnay, kraljevina, pa i neke crne ranije sorte je to baš teška bolest – navodi čelnik Bregovite Hrvatske.

No, nijedna sorta nije zaštićena uključujući direktora, a zaštitne mjere trebaju se provoditi bez obzira na to koliko trsova imate.

-I oni koji imaju brajde u okućnicama jer ništa nije zaštićeno – napominje Bradić.

 

Veći problem je što se uz zapuštene vinograde pojavio novi oblik zaraze – preko sadnog materijala.

-Dogodilo se da su ljudi iščupali trsove koji su bili zaraženi, posadili nove i nakon godinu dana se vidjelo da taj trs ima žuticu. Jedan od naših zahtjeva je bolja kontrola sadnih cijepova za što postoji metoda termičke obrade i treba nabaviti stroj – kaže Polovanec.

Vinogradari su na sastanku s Ministarstvom poljoprivrede zatražili i sufinanciranje zaštitnih sredstava protiv američkog cvrčka, kontrolu sadnog materijala, nadoknadu štete za trsove koje su morali iščupati. Vlada najavljuje donošenje odluka, a više će se znati na novom sastanku početkom prosinca. Vinogradari i vinari to uzimaju s dozom rezerve jer mapiranje vinograda u Međimurskoj županiji pokazalo je da je polovina zaraženih vinograda u državnom vlasništvu, navedeno je na sastanku.