Vlada tvrdi: Pronašli smo recept za nestašicu lijekova, evo kako će to izgledati u praksi

Kako bi se u skoroj budućnosti izbjegle ili barem ublažile neugodne i zdravstveno opasne situacije nestašice lijekova, Ministarstvo zdravstva priprema pravilnik prema kojem bi sve ljekarne, veleprodaje i proizvođači morali prijavljivati svoje zalihe u realnom vremenu.

Kada bi se takav sustav uspostavio, građani bi mogli računati na pravovremenu reakciju kad se sprema nestašica lijeka. Nadležna tijela mogla bi intervenirati prije nego lijek potpuno nestane s tržišta, bilo uvozom iz drugih zemalja, bilo dodavanjem lijeka drugog proizvođača na listu HZZO-a. Ljekarne bi znale gdje mogu pronaći lijek za svog pacijenta umjesto da ga šalju od jedne do druge ljekarne. Posebno bi se pratila cjepiva i lijekovi s liste HZZO-a koje građani dobivaju uz recept.

Sustav bi trebao omogućiti i transparentnost jer bi se točno trebalo znati koliko je kojeg lijeka u zemlji, koliko se troši i kada treba naručiti nove količine. To je posebno važno za kronične bolesnike koji ovise o redovitoj terapiji i ne mogu dopustiti prekid liječenja.
Prema prijedlogu pravilnika koji je trenutno u javnoj raspravi, Ministarstvo će uspostaviti informacijski sustav u koji će podatke unositi svi sudionici u lancu opskrbe. Proizvođači i nositelji odobrenja dostavljat će kvartalne planove opskrbe i morati najavljivati koliko će kojeg lijeka staviti na tržište u sljedeća dva kvartala. Veleprodaje će svoje zalihe i promet lijekova prijavljivati na tjednoj bazi, a na upit Ministarstva morat će reći imaju li traženu količinu i kada stiže nova.

Ljekarne, ljekarnički depoi i bolničke ljekarne prijavljivat će svoje zalihe i promet također jednom tjedno, ali, što je najvažnije, svaki dan će morati prijaviti koji lijek nisu mogli izdati pacijentu toga dana. To bi ujedno bilo i prvo upozorenje da bi moglo doći do nestašice.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dostavljat će mjesečne podatke o izdanim lijekovima na recept, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo pratit će zalihe i distribuciju cjepiva.

Sustav će koristiti blockchain tehnologiju kako bi podaci bili nepromjenjivi i sigurni, a pristup će imati samo ovlaštene osobe Ministarstva i Agencije za lijekove koje će potpisati izjavu o povjerljivosti.

Nakon javnog savjetovanja, Ministarstvo mora razmotriti primjedbe i donijeti konačnu verziju pravilnika. Pravilnik predviđa da bi se informacijski sustav morao uspostaviti u roku od mjesec dana od stupanja na snagu, a svi obveznici počet će unositi podatke najkasnije 90 dana nakon toga.