Stečajna upraviteljica traži 100.000 eura, vjerovnicima ‘gaće na štapu’: Veliki dalmatinski stečaj ulazi u završnicu

Sedam godina stečaja bivšeg poslovnog carstva Željka Keruma završava tako da Podravka gubi 19,3 milijuna eura, Jamnica 23,6 milijuna, Zvijezda 15,7 milijuna, a ukupno 201 vjerovnik ostaje bez 96 milijuna jer će namiriti tek nešto više od jedan posto svojih potraživanja, pokazuje završno izvješće podneseno Trgovačkom sudu u Splitu.

Stečaj je nad tvrtkom bivšeg splitskog gradonačelnika i poduzetnika Željka Keruma otvoren u listopadu 2018., pet godina nakon što je propala predstečajna nagodba. Tijekom sedam godina rada stečajna je upraviteljica Natalija Mladineo unovčila imovinu u vrijednosti 8,7 milijuna eura, no većina je tog novca otišla razlučnim vjerovnicima koji su imali hipoteke na nekretninama.

Najveći gubitak snosit će prehrambene kompanije.

Podravka će izgubiti 19,3 milijuna eura, Jamnica 23,6 milijuna, Zvijezda 15,7 milijuna, a Coca-Cola Hrvatska 8,6 milijuna eura. Građevinska tvrtka Špica građenje ostaje bez gotovo 27 milijuna eura, marketinška agencija Publicus bez 12,6 milijuna, dok država neće naplatiti 4,3 milijuna eura poreza.

Prema završnom izvješću, stečajna upraviteljica prodala je nekadašnji zagrebački restoran Šumski dvor za 1,5 milijuna eura, robnu kuću u Zadru za 1,5 milijuna te bivše kino Central za 993.000 eura. Prodane su i apartmanske zgrade, zemljišta na otocima i svinjogojska farma kod Drniša.

Dionice NK Hajduk za 60.000 eura na rate kupila je navijačka udruga.

Kerum d.o.o. je od svojih povezanih tvrtki potraživao gotovo 60 milijuna eura po kreditima, no te su firme ugašene ili u stečaju bez imovine. Tri najveća dužnika, Adriatic d.d., Sapor d.o.o. i Neva Kerum d.o.o., završili su svi u stečaju bez sredstava za namirenje vjerovnika.

Mladineo je još 2020. poslala izvješće Državnom odvjetništvu i Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu zbog sumnje na izvlačenje imovine između povezanih društava. U završnom je izvješću navela da bi “sve eventualne radnje pobijanja trebalo usmjeriti prema društvima koja su prestala postojati”, no zaključila je da nema od koga naplatiti.

Stečajna upraviteljica za svoj rad zatražila je nagradu od 100.000 eura. Zakon propisuje najviše 84.000 eura, ali ona traži dodatnih 16.000 jer je vodila 230 sudskih sporova, organizirala 50 prodajnih ročišta za 26 nekretnina diljem Hrvatske te morala rekonstruirati računovodstvo jer je dokumentacija izgorjela. Nagradu će dobiti iz stečajne mase prije namirenja vjerovnika.

Sud će u idućim tjednima održati završno ročište na kojem će razmatrati završni račun i prijedlog diobe. Vjerovnici bi novac mogli dobiti najvjerojatnije tijekom 2026. godine.