Dan kada čitava Hrvatska zastane u tišini: Evo zašto pamtimo Vukovar

Hrvatska 18. studenog obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, državni blagdan koji je ujedno i neradni dan. Ovo je dan kada se cijela zemlja prisjeća najteže žrtve u Domovinskom ratu, ali i trenutka koji je presudio u obrani hrvatske neovisnosti.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su jedinice Jugoslavenske narodne armije i paravojne srpske formacije započele opsadu grada. Ono što je trebalo biti brza vojna operacija pretvorilo se u 87 dana herojskog otpora koji je promijenio tijek rata.

Oko 1800 hrvatskih branitelja obranilo je grad od mnogostruko brojnije i teže naoružane vojske.

Do sloma obrane 18. studenog poginule su 1624 osobe, a ranjeno je više od 2500. Oko 7000 branitelja i civila odvedeno je u koncentracijske logore, a iz grada je prognano 22.000 stanovnika.

Iako je Vukovar pao, ta bitka slomila je mit o nesavladivosti agresorske vojske, a i osigurala dragocjeno vrijeme za obranu ostatka Hrvatske. Dok su vukovarski branitelji tri mjeseca vezivali najveći dio vojnih snaga, Hrvatska je stvorila svoju obranu i omogućila međunarodno priznanje.
“Vukovar je bio naša najveća rana, najveća trauma i najveća tuga, ali je polako prerastao u mjesto najveće inspiracije i ponosa”, istaknuo je ministar obrane Ivan Anušić na prošlogodišnjem obilježavanju.

Škabrnja – drugi simbol stradanja

Istog dana kada je Vukovar pao, u selu Škabrnja kod Zadra počinjen je pokolj nad 43 hrvatska civila. Zločin je izveden planski, istovremeno kada su četnici divljali u Vukovaru, čineći ovaj datum još bolnijim u hrvatskoj povijesti.

Dan sjećanja obilježava se diljem zemlje paljenjem svijeća i lampiona, posebno u ulicama nazvanim po Vukovaru. U samom Vukovaru održava se Kolona sjećanja koja kreće od Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” prema Memorijalnom groblju gdje su pokopani branitelji i civili.

Tradicionalno, točno u 18 sati i 11 minuta zvone zvona svih crkvi u Hrvatskoj. Zvono traje deset minuta i poziva građane na molitvu za žrtve, ali i za one koji su zločine počinili, kako bi se spriječio zaborav.

Prošle godine u Koloni sjećanja sudjelovalo je rekordnih 150.000 ljudi, što pokazuje koliko duboko Vukovar živi u srcu svakog Hrvata.

Hrvatski sabor je 1999. proglasio 18. studeni Danom sjećanja, a potkraj 2019. donio je zakon kojim je taj datum postao državni blagdan i neradni dan kako bi se svim žrtvama dostojno odala počast.

Foto: FAH