Zašto se na Sveta tri kralja blagoslivlja voda i što s njom činiti?

Danas, na blagdan Sveta tri kralja, koji se u kršćanskoj tradiciji povezuje s pohodima mudraca s Istoka, ali i s događajem Kristova krštenja, vjernici diljem Hrvatske i svijeta okupljaju se u crkvama kako bi sudjelovali u posebnom obredu blagoslova vode.

Običaj blagoslova vode, poznat i kao Vodokršće, duboko je ukorijenjen u narodnoj pobožnosti. U mnogim župama svećenici na sam blagdan ili večernju misu pozivaju vjernike da donesu običnu vodu u crkvu, koja se potom molitvom i zazivom Duha Svetoga pretvara u svetu vodu. Nakon obreda, vjernici je nose kućama kako bi njome blagoslivljali domove, obitelji, ali i štale, polja i životinje, sve s nadom u Božji blagoslov, zaštitu od zlih sila te zdravlje i sreću tijekom godine.

U mnogim hrvatskim krajevima uz blagoslov vode dolazi i tradicionalni blagoslov soli, elementa koji u kršćanskoj simbolici predstavlja čistoću, trajnost i Božju zaštitu, a koji se potom koristi tijekom godine za posvećivanje domova i okućnica.

Uz liturgijski značaj, obred blagoslova vode predstavlja i snažan izraz zajedništva. Župne zajednice okupljaju se u crkvama rano ujutro ili u poslijepodnevnim satima kako bi sudjelovale u molitvama, pripravi i slavlju, koje često prati škropljenje okupljenih vjernika i izreka riječi blagoslova.

Dok se diljem svijeta običaji razlikuju, od procesija uz rijeke i more do simboličnih bacanja križa u vodu u pravoslavnim zajednicama, u hrvatskoj tradiciji fokus je na obiteljskom i kućnom blagoslovu. U nekim župama vjeruje se da sveta voda čuva od bolesti, nesreća i negativnih utjecaja, te da potiče mir i blagostanje u domu.

Blagdan Sveta tri kralja, koji svoj vrhunac doživljava upravo danas, označava i kraj božićnog vremena, a ritual blagoslova vode ostaje jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih kršćanskih običaja, spajajući liturgijsko značenje s osobnim i zajedničkim vjerničkim doživljajem.