Veliki četvrtak: Kopriva, nesoljeni maslac, jaja crne kokoši usko su vezani uz današnji dan, doznajte na koji način

Spomendan Isusova uskrsnuća slavi se pashalim trodnevljem u kojem je Isus Krist umro, u kojem je pokopan i uskrsnuo. Veliki blagdan počinje na Veliki četvrtak, misom Gospodnje večere, a završava večernjom na Uskrs. Slaveći Posljednju večeru svog zemaljskog života, Isus je ustanovio euharistiju, koja se obnavlja pri služenju svake svete mise.

– Govorilo se da tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće, posebice salatu, u sebe unosi snagu proljeća kako bi cijele godine bilo dovoljno blagostanja i novca. Umjesto salate mnogi su jeli leću i ječam. Nesoljeni maslac, spravljen na Veliki četvrtak navodno je liječio sve rane, a tko bi na taj dan jeo jabuke, do kraja godine bi bio zdrav. Zgodna priča vezana je i za guščje jaje ili jaje crne kokoši. Stari su govorili da njihovim ispijanjem prije izlaska sunca, rješavamo križobolju. Snagu i zdravlje će nam dati stolisnik, ako ga taj dan stavimo u juhu. U slučaju da je kopriva ubrana na Veliki četvrtak, onome tko ju pojede jamčila je zdravlje, snagu i imućnost. Jaja snesena na ovaj dan valjalo je zakopati, jer se vjerovalo da čuvaju polja, kuće, dvorišta, kaže Gordana Marta Matunci.

Na Veliki četvrtak su se vezala crkvena zvona. U tom trenutku valjalo je iz bunara natočiti vodu, jer se vjerovalo da je ljekovita. Osoba koja se umije u tom trenu, mogla je otkloniti pjege, lišajeve, bradavice, a mnogi su tvrdili da ta voda pojačava vid. Kad su se zvona zavezala, nije se smjelo dirati u zemlju, jer je Isus Krist u grobu.

– U ranu zoru na Veliki četvrtak sadili smo krastavce. Zgrtali bi ih uz rečenicu: “Da bi bili dugi i debeli i da bi se bolje vezali”, prisjeća se Matunci.