Ugašena najmodernija hrvatska šećerana

Sa zadnjim danom siječnja prestala je raditi najmodernija hrvatska šećerana, ona u Virovitici. Time je posao izgubilo posljednjih 60 radnika koji su ostali nakon otpuštanja u proljeće prošle godine i gašenja proizvodnje iz šećerne repe.

Prije desetak dana Viro je objavio popis prijavljenih tražbina vjerovnika u postupku predstečajne nagodbe koja je pokrenuta zbog višemjesečnih blokada računa. Prema pisanju portala Danica.hr, Viro vjerovnicima duguje čak 600 milijuna kuna. Najveći su vjerovnici HBOR s potraživanjem od 369 milijuna kuna, zagrebački KF partners (89 milijuna), Erste banka (53), Zaba (30), HPB (20), OTP (16 milijuna kuna).

Među značajnijima još su i Konzum koji potražuje 5,7 milijuna, Centar za kombinirani transport Zagreb (3,9), Belje (3,6), Pik Vinkovci (2), HŽ Cargo (1,8) i Borovo (1,6 milijuna kuna).

Uprava Vira predlaže da vjerovnici svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele u tvrtki ili da otpišu 90 posto tražbina i kamata.

Gledajući globalno, gašenjem proizvodnje u Virovitici ništa se neobično nije dogodilo. Reformom je u posljednjih 15 godina u Europskoj uniji zatvoreno 89 šećerana, a u procesu restrukturiranja europske industrije u starim zemljama članicama, od 1991. do 2006., prestalo je raditi 123 tvornice šećera, objavio je lani Deutsche welle.

Od kada su u Europskoj uniji 2017. godine ukinite kvote za šećer došlo je do hiperprodukcije i pada cijene na tržištu što je proizvodnju šećera u brojnim tvornicama učinilo nerentabilnom. „Sustav proizvodnih kvota bio je na snazi točno 50 godina. Ukidanjem je došlo do nezabilježenog godišnjeg porasta proizvodnje, posebno od stane nekoliko najvećih kompanija u EU-u kojima je jedan od, doduše nikada javno iskazanih ciljeva, bio uništiti male proizvođače. Dodatna nepovoljna okolnost je rekordna proizvodnja u Indiji, Tajlandu i Australiji što je dovelo do globalnog viška. U kombinaciji ova dva čimbenika dolazi do strmoglavog pada cijena na EU-tržištu. Već u prosincu 2017. prosječna cijena bila je samo 400 eura/t što je u tom trenutku bila najniža mjesečna cijena u povijesti praćenja od sredine 2006. Pad se nastavio sve do siječnja 2019. nakon čega dolazi do blagog i vrlo postupnog oporavka. Međutim, i zadnja registrirana prosječna cijena od ožujka ove godine  od 375 eura/t, još uvijek je ispod praga održivosti većine europskih šećerana“, objašnjava za DW jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja stanja na tržištu šećera i savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera mr. sc. Miroslav Božić za isti portal.