Kako do prijeko potrebnih državnih hektara?

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

BJELOVAR/DARUVAR/ZRINSKI TOPOLOVAC – Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem se pokazalo vrućim krumpirom neovisno o tome upravlja li njime država ili gradovi i općine. Od kada je ono vraćeno u okrilje jedinica lokalne samouprave u cijeloj je državi sklopljeno 157 ugovora za malo manje od 663 hektara, barem prema informacijama koje su Ministarstvu dostavile općine, gradovi i županije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je najaktivnije Grubišno Polje koje je raspisalo tri natječaja, a ukupno ih je na području županije raspisano osam iako valja napomenuti da je riječ o podacima kojima raspolaže Ministarstvo dok su stvarne brojke nešto veće jer svi nisu još zatražili suglasnost. No, do sada su u svakom slučaju potpisana 43 ugovora s 25 poljoprivrednika i ukupnu površinu od 82 hektara u tri jedinice lokalne samouprave (Grubišno Polje, Velika Pisanica i Šandrovac). Riječ je o 25-togodišnjem zakupu. U većini koja još nije došla do raspisivanja natječaja je i Bjelovar koji je svoj Program popravljao i prepravljao, a najavljeni rokovi raspisivanja natječaja su pomicani. Oko prošlog proljeća je rečeno da će on sigurno biti prije ljetnih godišnjih odmora, no godišnji su došli i prošli, a od natječaja nije bilo ni “n”. Prema posljednjim informacijama čeka se da prođu lokalni izbori i dođe nova gradska vlast.
-Zbog isteka mandata sadašnjeg Gradskog vijeća i Povjerenstva koje je ranije imenovano nije moguće zadovoljiti uvjete propisane zakonom i pravilnikom – tumači viši stručni suradnik za poljoprivredu Grada Bjelovara Miroslav Šmit.
Naravno, nakon izbora treba pričekati da se konstituira Gradsko vijeće, pa izabere novo povjerenstvo za zemljište, da se ono potom upozna sa stanjem, a pitanje je hoće li se s natječajem onda ići preko ljeta ili će se pričekati radnu jesen. Poljoprivrednicima ostaje za utjehu da je trenutno raspoloživih oko 160 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta okrupnjeno jer je Grad od 551 čestice oformio 344 proizvodno-tehnološke cjeline. Dio poljoprivrednika je, međutim, sit čekanja.
Foto: ilustracija
-O tom zemljištu se od 90. praktički stalno priča i nije se napravilo do danas ništa, a ja mislim da se neće napraviti ni ubuduće – odmahuje rukom na pitanje o zemljištu gudovački farmer Mirko Katalenić razočaran i iskustvom od prije nekoliko godina kada je od državne agencije koja je tada vodila glavnu riječ kao stočar s premalo zemlje umjesto 10 dobio 0,4 hektara i to na terenu koji je nedostupan.
Bjelovarski poljoprivrednici zainteresirani za državno poljoprivredno zemljište moraju pričekati još nekoliko mjeseci, ali ni kada natječaj jednom bude raspisan to ne znači da će sve ići ekspresno što pokazuje daruvarski slučaj. Ondje je u srpnju i kolovozu prošle godine kroz zakup na raspolaganje dano 45 hektara, a potom u siječnju ove na drugom natječaju još deset. No, ni poljoprivrednici koji su ostvarili pravo na prošloljetnom natječaju još nisu ušli u posjed zemlje, navodi daruvarska viša stručna suradnica za komunalne poslove i zaštitu okoliša Tea Mik.
-U zakonu je malo škakljivo opisana procedura jer se navodi da se odluka o izboru najpovoljnije ponude donosi na temelju prethodnog mišljenja županije i suglasnosti ministarstva. Mi smo odluku dostavili ministarstvu i županiji i dobili smo pozitivno mišljenje od županije, ali ne i od ministarstva s obrazloženjem da bi odluka trebala prvo proći Gradsko vijeće – kaže Mik i dodaje kako će obje odluke stoga staviti na sljedeću sjednicu Vijeća.
U natječajnu proceduru su krenuli u Zrinskom Topolovcu, općini koja je donekle specifična jer ima svega 29 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta kroz 101 česticu pri čemu nisu sve za obradu.
-Puno se odnosi na neke zaraštene dijelove, na dijelove puteva, jednu osminu neke cijele parcele – opisuje stanje na terenu načelnica Zrinskog Topolovca Jasna Mikles Horvat.
I dok se poljoprivrednici, gradovi i općine bore s državnim poljoprivrednim zemljištem, država ide u još jedne izmjene zakona, ali ne prije nego napravi analizu sadašnjeg raspolaganja. Svi uključeni se nadaju da će ubuduće do dragocjenih hektara moći doći brže i pravednije. (D. Mlinac)

PODIJELI S PRIJATELJIMA!