Drvoprerađivači traže europski novac da umjesto trupaca počnu izvoziti namještaj

Voditelj Odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić predstavio je stanje u sektoru naglasivši kako ta industrija zapošljava 25.000 radnika što je gotovo 11 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Sektor čini više od 2.000 tvrtki od kojih se 95 posto ubraja u mikro i male tvrtke, a prosječna plaća u branši 2020. iznosila je 672 eura (rast od pet posto u usporedbi s 2019.).

Sektor ostvaruje prihode od 1,86 milijardi eura godišnje, izvozi više od milijardu eura i ostvaruje suficit robne razmjene od 376 milijuna eura, prenosi Privredni.hr.

“Struktura izvoza ne zadovoljava jer od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, dok tek 265 milijuna otpada na izvoz namještaja”, istaknuo je Pašalić te dodao kako kao slabosti sektora vidi nisku profitabilnost i produktivnost rada, lošu kapitaliziranost i nelikvidnost, prosječnu nisku razinu tehnološkog razvoja, investicija i inovacija te slabu međunarodnu prepoznatljivost.

S druge strane, plusevima smatra dugogodišnju tradiciju domaće drvne industrije, visok potencijal za razvoj, izvoznu orijentaciju te činjenicu da se većina tvrtki nalazi u ruralnim područjima. Većina drvoprerađivača investira u nabavu opreme i strojeva te obrtni kapital, dok su digitalizacija i razvoj na začelju. Četvrtina tvrtki u protekle tri godine primala je bespovratna sredstva iz EU-a, iako ih više od polovice smatra kako europski fondovi nisu dovoljno dostupni.

Sami poduzetnici kao glavne ograničavajuće čimbenike rasta ističu rastuće troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranoga kadra.

“Domaće tvrtke ozbiljno zaostaju za trendovima industrije 4.0 u smislu automatizacije, robotizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te je, posljedično, sve manja konkurentnost na svjetskom tržištu. Stoga su nam ciljevi restrukturirati i tehnološki unaprijediti drvnoprerađivačku industriju, poticati više razrede dovršenosti tehnoloških i dizajnerskih proizvoda, odnosno proizvoda s identitetom tvrtke i zemlje podrijetla”, zaključio je Pašalić.

Nositelj istraživanja jest Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK, a provedeno je u suradnji s konzultantskom kućom Pricewaterhousecoopers Savjetovanje kako bi nadležnim institucijama poslužilo kao smjernica za izradu Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2022. do 2030. godine.

Sve je to rečeno na skupu domaćeg drvoprerađivačkog sektora koji svoju konkurentnost više ne može temeljiti samo na dostupnosti kvalitetne sirovine i jeftine radne snage, već se mora okrenuti modernizaciji proizvodnje, digitalizaciji i robotizaciji te unaprjeđenju dizajna, odnosno međunarodnog brendiranja. Sve to zahtijeva ozbiljne investicije koje neće biti moguće realizirati bez iskorištavanje europskih fondova – poruka je struke s predstavljanja rezultata istraživanja Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

“Ovo je vrlo potentna industrijska grana, ali ima niz razvojnih problema koje moramo adresirati u idućem razdoblju. Trebamo raditi na brendingu i podizanju kvalitete, a to traži mnogo ulaganja, u čemu će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU-a”, uvodno je istaknuo predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Leščić.