Samo Čazma, Bjelovar, Hercegovac i Severin imaju BDP po stanovniku veći od prosjeka RH

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Izvještaj Hrvatske gospodarske komore za 2020. godinu pokazao je kako su Čazmanci, bez obzira na pad prihoda od 6% zbog posljedica korona krize, po stanovniku gospodarski prvaci županije.

Među konkurencijom svih gradova u BBŽ-u, čazmanski su poduzetnici svoj grad doveli na prvo mjesto po: ukupnim prihodima po stanovniku, ukupnoj dobiti po stanovniku, investicijama po stanovniku, zaposlenosti u poduzetništvu na sto stanovnika, izvozu po stanovniku, ali i najvećem rastu izvoza.

Izračuni korišteni u izvještaju Hrvatske gospodarske komore bazirani su na posljednjem popisu stanovništva. Prema broju stanovnika s tog popisa, a ako promatramo ukupni prihod po stanovniku u poduzetništvu, na prvom mjestu nalaze se Bjelovar i Čazma sa 106 tisuća kuna po stanovniku. Treće mjesto zauzelo je Grubišno Polje sa 61 tisućom kuna prihoda po stanovniku, Garešnica ih prati u stopu sa 60 tisuća, dok je Daruvar uvjerljivo najlošiji sa “samo” 48 tisuća kuna prihoda po stanovniku u poduzetništvu.

Samo su Bjelovar i Čazma od gradova u našoj županiji iznad prosjeka hrvatskog BDP-a po glavi stanovnika koji iznosi 92 tisuće kuna. Od općina unutar županije prvi je Hercegovac sa čak 160 tisuća kuna po stanovniku, a prati ga Severin sa 119 tisuća. Podaci ove dvije općine, iako se na prvu čine iznenađujući, logični su s obzirom na vrlo jake poduzetničke zone u tim mjestima. Ostale općine i gradovi u BBŽ su ispod hrvatskog prosjeka.

Bjelovarski su poduzetnici promatrane 2020. godine ostvarili isti prihod ( 8,2 milijarde kuna) u odnosu na godinu ranije. Taj podatak jasno pokazuje kako gospodarstvo stagnira zbog negativnog utjecaja koronakrize.

Koliko je poduzetništvo važno za neki grad lako možemo pokazati na primjeru Čazme, gdje je prihod samog grada 60 milijuna kuna, dok je prihod poduzetnika u gradu više od 857 milijuna kuna.

Kada već govorimo o poduzetništvu u gradovima BBŽ-a idemo malo dublje zaroniti u podatke koje nam pruža izvještaj Hrvatske gospodarske komore. Usporedimo samo ukupnu dobit, investicije i zaposlenost po stanovniku u poduzetništvu.

Čazma je prva u županiji u apsolutno sve tri navedene kategorije, njihova dobit po stanovniku iznosi 4.095 kuna, investicije u poduzetništvo dosežu vrijednost od 3.975 kuna, dok je u poduzetništvu zaposleno 21,4 od 100 stanovnika.

Drugo mjesto prema dobiti po stanovniku u poduzetništvu zauzeo je Daruvar s 2.291 kunom po stanovniku, prema investicijama u poduzetništvo na četvrtom su mjestu sa samo 167 kuna, dok je 13,8 od 100 Daruvarčana zaposleno u poduzetništvu što grad stavlja na treće mjesto po zaposlenosti u poduzetništvu.

Garešnica je sa 2.211 kuna dobiti po stanovniku u poduzetništvu treći grad u županiji u toj kategoriji, a isto su mjesto Garešničani zauzeli prema investicijama u poduzetništvo koje kod njih iznose 398 kuna po stanovniku. Prema zaposlenosti u poduzetništvu Garešnica je četvrta, a tamo od 100 ljudi, njih 11,8 radi u poduzetništvu.

Grubišno Polje na četvrtom je mjestu prema ukupnoj dobiti po stanovniku, tamošnji lokalci uprihoduju samo 200 kuna manje od Garešničana, pa tako njihova dobit iznosi 2.021 kunu po stanovniku. Prema investicijama i zaposlenosti u poduzetništvu Grubišnopoljci su pak posljednji u županiji. Investicije u poduzetništvu iznose 144 kune po stanovniku, dok samo 8,6 od 100 stanovnika radi u poduzetništvu.

Ono što je na prvu možda iznenađujući podatak, statistika je glavnog grada županije. Bjelovar je prema ukupnoj dobiti prema stanovniku u poduzetništvu uvjerljivo posljednji u županiji sa samo 971 kunom dobiti po stanovniku. Ovaj podatak ima više smisla kada uzmemo u obzir koliko u Bjelovaru živi ljudi u odnosu na ostale gradove, logično na puno veću količinu stanovnika, povećava se potreba za svim popratim aktivnostima koje održavaju jedan toliko veći grad i sustavno opada broj ljudi koji se aktivno bave poduzetništvom. Neovisno o tomu, Bjelovar prema investicijama i zaposlenosti u poduzetništvu drži drugo mjesto u županiji. Investicije u poduzetništvo po stanovniku u prijestolnici županije iznose 2.015 kuna, dok je 19,4 od 100 ljudi zaposleno u poduzetništvu.

Nije izvještaj HGK vezan samo za prihode i zaposlenost, pruža on uvid u puno više stvari, a posebno su još zanimljivi podaci o izvozu, posebice kad se usporede s podacima o izvozu u godini ranije.

Čazma je i u segmentu izvoza pomela “konkurenciju”. Čazmanci su 2020. po stanovniku  izvezli 25.776 tisuća kuna vrijednosti, što je u odnosu na godinu ranije porast od 40.656 kuna. Bjelovar je prema izvozu po stanovniku drugi u županiji s 16.055 kuna, ali prema rastu u odnosu na 2019. godinu je treći s 24.871 kunom više. Garešnica je slično Bjelovaru, druga i treća, samo logično u suprotnim kategorijama. Garešničani tako izvezu 11.706 kuna vrijednosti prema stanovniku što ih stavlja na treće mjesto, ali su u odnosu na 2019 godinu na drugom mjestu prema porastu izvoza sa 26.062 kuna više. Slično kako su Bjelovar i Garešnica podijelili drugo i treće mjesto prema izvozu i rastu, tako su četvrto i peto podijelili Grubišno Polje i Daruvar. Prema izvozu po stanovniku Grubišno Polje je četvrto sa 8.772 kune, a Daruvar peti sa 6.852 kune, dok su prema rastu izvoza Daruvarčani četvrti s rastom od 5.836 kuna, a Grubišnopoljci su na začelju s rastom od 4.980 kuna u odnosu na 2019. godinu.

“Da je izvana gladac, a unutra jadac” nikako se, kao što se vidi iz priloženih statistika, ne odnosi na grad Čazmu. Svojim izgledom i ekologijom Čazmanci žele dosegnuti izgled zapada, ali tome teže i ekonomski.

Prosječna je neto plaća u županiji ipak bez drastičnih razlika u svojoj vrijednosti ako ju gledamo u globalu. Ipak kad usporedimo prvi Bjelovar i Daruvar koji je na začelju, moramo primijetiti kako razlika od više od 500 kuna i nije baš mala i nezamjetna. Neto plaća u Bjelovaru iznosi 4.882,17 kuna, Čazma je druga s 4.629,54 kune, slijedi ih Grubišno Polje s 4.518,69 kuna, zatim Garešnica s 4.387,09 kuna i zatim Daruvar u kojem prosječna neto plaća iznosi 4.349,81 kunu.

Pa da zaključimo sve ove navedene podatke. Bjelovarsko-bilogorska županija ima problem sa stagnacijom prihoda, broj zaposlenih porastao je za samo 1%, a možda i najveći problem su investicije u poduzetništvo koje već godinama imaju negativne trendove. Sa 2018. na 2019. godinu pad investicija iznosio je -40,6%, a sad je taj pad dodatno povećan sa još -4,8%.

Grad Bjelovar zbog svoje bi veličine trebao biti županijski lider. Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje moraju svoje postojeće poduzetništvo podići na višu razinu, ali i pronaći nove poduzetnike. Naravno, Čazma također može i mora bolje.

Lokalni su izbori prošli i sad je vrijeme da lokalna i regionalna politika maksimalno posveti pažnju povećanju standarda naših građana u županiji kako bi bili što bogatiji trendom rasta, a ne siromaštva, stagnacije i praznih priča.

 

 


PODIJELI S PRIJATELJIMA!