Cug: ‘Ne brinite, ako vidite posječene šume, to je prirodan proces’

Održivo ili potrajno gospodarenje šumama znači da se godišnje sječe manje od prirasta. To su temeljna načela šumarske struke, potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti, trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šume. Teži se gospodarenju u okviru ekonomske i ekološke prihvatljivosti, te socijalne odgovornosti a sve u okviru zakona o šumama i još 40-ah drugih zakona, podzakonskih aktova i uredbi. Valja napomenuti kako u zakonu o šumama, šuma i šumska zemljišta proglašena su dobrima od interesa za Hrvatsku i kao takva su iznimno zaštićena.

POGLED KROZ DVOGLED

Ivan Cug, voditelj podružnice Hrvatskih šuma Bjelovar, pojašnjava kako se pri gospodarenju vode i brojnim dokumentima i propisa kojih se strogo drže. A evo i kakav je sastav šuma o kojima se brinu.

Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 milijuna i 760 tisuća hektara. To je interesantan podatak jer iznosi 45% kopnene površine Hrvatske. Dominantno su to šume u državnom vlasništvu, nekih 2 milijuna i 160 tisuća hektara, dok je ostatak od oko 600 tisuća hektara u privatnom vlasništvu. Dakle govorimo o nekakvom omjeru od 78 naprema 22 posto. Drvna zaliha iznosi 418 milijuna i 600 tisuća kubika, od čega je 316 milijuna u državnim šumama. Što se tiče strukture drvne zalihe, najzastupljenija vrsta kod nas je obično bukva, njen udio u kompletnoj drvnoj zalihi iznosi 31%, 21% su hrast lužnjak (12%) i kitnjak (9%), udio graba iznosi 8%, a četinjače kao što su jela, smreka i ostale čine 15% ukupne drvne zalihe, 14% spada pod ostalu tvrdu bjelogoricu u koju između ostalih ubrajamo jasen, javor, bagrem i 5% u ukupnom udjelu drvne zalihe imaju neke listače kao što su joha, topola, lipe ili vrbe. – govori Cug.

NAPRIJED, ZELENO JE

Jednodobne regularne šume, poput onih kakve su u središnjoj Hrvatskoj, moraju se obnavljati postupcima oplodne sječe, a to je često problem među građanima.

Biologija vrsta koje čine te šume je takva da nema drugog načina. Sve je u redu dok traje proredno razdoblje, dob šume između 30,40, pa do 100 godina. Sve što je živo, raste, razvija se i na kraju i umire. Alternativa obnovi gospodarskih šuma za nas šumare i nije alternativa, jer to bi značilo prepustiti ih prašumskom obliku gospodarenja. Što čemu onda sa prihodima od tih šuma, sa opskrbom drvne industrije, sa opskrbom lokalnog stanovništva ogrjevom, sa svim onim djelatnostima koje se naslanjaju na drvnu industriju i šumarstvo. Jedinicama lokalne samouprave godišnje Uprava šuma Bjelovar isplaćuje između 20 i 25 milijuna kuna, što su vrlo značajna sredstva. – pojašnjava Cug.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Cug poručuje svima da ne brinu ako vide posječene šume jer sve je to prirodan proces.

Šumari znaju što rade. Možda evo jedna prispodoba s poljoprivredom. Polje kukuruza kad se u proljeće zasadi i niknu one mlade biljčice, nitko ne dvoji i ne spori da je to kukuruz, bez obzira što je mali i nitko ne dvoji da kad dođe jesen da tu biljku treba iskoristiti, uzeti plod i ponoviti ciklus. Naše je prokletstvo što je taj ciklus u šumarstvu jako dug, on traje cijeli ljudski vijek ili čak dva i kad se završi oplodna sječa i kad imamo mladu šumu na tom prostoru, to je isto šuma, ona nije iskrčena već obnovljena. – pojašnjava voditelj šuma Bjelovar.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Što učiniš prirodi i tebe će snaći, budimo dobri prema prirodi. Kad bereš trešnje ili kupine, ostavi koju i za ptičice. Ostavi koji vrganj šumskim miševima, a lješnjak vjevericama ili puhovima. Nemoj biti sebičan, osim čovjeka i druga živa bića imaju pravo na darove koje nam priroda daje.