Garešničanin Mihael je vrsni kuhar, a u slobodno vrijeme uzgaja – banijske šare!

GAREŠNICA – Hrvatska ima tri autohtone pasmine svinja – Tturopoljsku, crnu slavonsku ili fajfericu i banijsku šaru koja je taj status dobila 2018. Nastala je na prijelazu s 19. na 20. stoljeće, uzgojni bazen joj je na početku bio oko Petrinje i Gline, pa je i danas većina uzgajivača na području Sisačko-moslavačke županije. Većina, ali ne svi. Posljednje gotovo tri godine njenim se uzgojem bavi Mihael Trputac iz Kaniške Ive kod Garešnice. Iako je po zanimanju kuhar, uzgoj svinja mu nije ništa novo jer su i njegovi roditelji držali svinje, ali one konvencionalnih pasmina – landras, durok i pietren. On se pak odlučio za banijsku šaru.

-Odlučio sam se za nju jer je otpornija na vanjske uvjete, može se držati na otvorenom. Može se i prasiti vani samo da nije na mokrom i da nju tada ne pada kiša, a kod konvencionalnih pasmina to nije moguće – kaže mladi uzgajivač.

Po rezultatima uzgoja Banijska šara stoji uz bok raširenijim pasminama, uz adekvatnu prehranu se po leglu može dobiti gotovo jednak broj prasadi, a za razliku od primjerice fajferice čiji tov traje duže nego kod primjerice landrasa, kod banijske šare to nije slučaj. Ima li istu ishranu i uvjete kao landras u istom razdoblju će postići jednaku težinu, ali će u slučaju jače ishrane imati više masti od konvencionalnih pasmina. Ono u čemu ih šije je kvaliteta mesa, njegov okus.

-Pečenice (odojci) su što se okusa tiče duplo bolje, a i oni koji su skeptični se kada ju probaju uvijek vrate jer kažu da je puno bolja u usporedbi s drugim svinjama – ističe Trputac.

Tako ni on nema problema s plasmanom. Prodaja ide i više nego glatko, a iako dio prodaje za daljnji uzgoj, uglavnom prodaje odojke za konzumaciju.

-Trenutno uspijem prodati sve, nema ni dosta kolika je potražnja. Ne možemo uzgojiti onoliko prasadi koliko bi ih mogli prodati – priča mladi svinjogojac, jedan od dvojice preostalih u svom selu, ali jedini s autohtonom hrvatskom pasminom.

Trputac trenutno na gospodarstvu ima 17 krmača, nerasta i oko 90 prasadi. Za sada ne misli povećavati. Iako mu u uzgoju pomažu roditelji i djevojka, uz posao kuhara ne bi stigao brinuti o većem broju. Kuharski posao sa sigurnošću koju mu nudi ne planira napustiti i živjeti isključivo od svinjogojstva jer drži da je to barem sada preriskantno.

-Ova godina je odlična, ali ne mogu znati kolika će biti cijena ubuduće. Sada se odojci prodaju po pet eura za kilogram žive vage što je odlična cijena, ali nitko ne može reći da za godinu dana neće pasti na 3 ili 2,5 eura – objašnjava nedoumicu Trputac.

Mladi poljoprivrednik ipak neće stati na tome. Prošao je na mjeri 6.3.1 Programa ruralnog razvoja te će uzgoju banijske šare dodati i sustav krava-tele. Sve potrebne uvjete za to, kaže, ima, pa je šteta ne iskoristiti ih.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija