Uzgajivači matica znaju kako uzgojiti pčelu koja manje bode i koja daje više meda!

Kada se priča o pčelarstvu uglavnom se govori o medu, ali za dio pčelara je on tek nusproizvod, sporedna pčelarska djelatnost koja im nije u fokusu. To se u prvom redu odnosi na uzgajivače selekcioniranih matica pčela kojima je primarno uzgojiti maticu. Složen je to proces koji se s pravom smatra vrhuncem pčelarenja.

-Za samo pčelarenje je potrebno dosta znanja da biste vi u današnjim uvjetima održali zajednice na životu i za uzgoj meda, a uzgoj matica je na neki način kruna pčelarstva – ističe voditelj uzgojnog programa Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske Marin Kovačić.

Tom se kraljevskom pčelarskom disciplinom u Hrvatskoj bavi pedeset uzgajivača koji na tržište plasiraju između pedeset tisuća i šezdeset tisuća matica što znači da iz kontroliranog uzgoja dolazi oko deset posto matica, ostalo pčelari za svoje potrebe uzgoje sami. Sami uzgajivači uz uzgoj imaju još jedan važan zadatak, a to je selekcija. Poput svih ostalih domaćih životinja i kod pčela se radi selekcija i cilj je uzgojiti one s poboljšanim svojstvima.

-Primjerice da pčele donose više meda, da su manje agresivne, da manje ubadaju i da se manje roje što onda dakako omogućuje pčelarima koji uzimaju matice iz takvog uzgojnog programa da dobiju više meda, ali i da im jednostavnije raditi s takvim pčelinjim zajednicama jer se možda ne moraju toliko oblačiti u zaštitna odijela ako pčele manje bodu – tumači Kovačić.

To pak znači da kroz godinu moraju testirati najmanje pedeset zajednica da bi izabrali nekoliko najboljih. Uzgoj matica je k tome proces koji se ne postiže preko noći.

-Ako samu proizvodnju gledamo, od jajeta koje položi matica, pa do oplođene matice prođe mjesec dana – kaže grubišnopoljski uzgajivač Miroslav Kobra.

Razdoblje u kojem je uzgoj moguć je k tome ograničen.

-Proizvodnja kreće početkom četvrtog mjeseca i traje do kraja osmog mjeseca i nakon toga više nije moguća – napominje Kobra.

I upravo zbog toga su vremenski poremećaji koji su posljednjih godina sve češći sve veći izazov uzgajivačima selekcioniranih matica pčela. Oni im skraćuju ionako kratko razdoblje uzgoja.

-Ako imamo hladno proljeće u kojem je vrijeme loše do početka petog mjeseca mi zapravo imamo kraću sezonu jer se ona ne može produžiti. Loše proljeće kakvo je bilo ove godine utječe na to da uzgoj ne krene početkom četvrtog mjeseca nego tek početkom petog što odmah rezultira manjim brojem uzgojenih matica – navodi Kovačić.

Izazovan je to i rizičan posao koji ne postiže visoke cijene, cijena jedne matice je u prosjeku jednaka teglici meda u maloprodaji, no bez selekcije i uzgajivača matica ni pčelarenje ne bi bilo na današnjoj razini.

Foto Miroslava Kobre (u krugu): Facebook Miroslav Kobra