Vodeći PR stručnjaci o kriznom komuniciranju i važnosti odnosa s javnošću u organizacijama

Nakon dvije i pol godine u hotelu Hilton Garden Inn Zagreb održava se KOMferencija u okviru koje su PR stručnjaci naglasak stavili na teme kojima su se intenzivno bavili od zadnjeg okupljanja.
Dvije ključne teme su: krizno komuniciranje i konačno pozicioniranje odnosa s javnošću kao upravljačke funkcije u svakoj organizaciji.

Pandemija, potresi, rat i politika čija je uloga uspješno se nositi sa svim izazovima aktualne su teme ovogodišnje KOMferencije te pokazuju da su upravo komunikacija i odnosi s javnošću nezaobilazan dio strateškog donošenja odluka članova uprave svake organizacije.

Predsjednik Hrvatske udruge za odnose s javnošću Mario Aunedi Medek izjavio je da je zadovoljan što su se PR-ovci ponovno okupili uživo kako bi diskutirali o kriznom komuniciranju koje je danas najvidljiviji dio posla odnosa s javnošću.

U uvodnom panelu razgovaralo se o ratu narativa između Rusije i Ukrajine. Panelisti su govorili o ograničenoj slobodi te o opasnostima novinarskog izvještavanja. Bilo je izuzetno zanimljivo čuti razmišljanja sudionika panela profesora Davora Bobana, profesorice Jelene Jurišić, predsjednika HND-a Hrvoja Zovka te eminentnog novinara Dragana Nikolića koji su se dotaknuli informacijskog rata preko društvenih mreža kakav dosad nismo vidjeli, ali i slobode i ograničenja izvještavanja s obje strane. Tema je također bila i javni nastup i retorika oba predsjednika te su panelisti zaključili kako su javni istupi predsjednika i sadržajno, ali i tonalitetom te neverbalnom komunikacijom, iznimno važni za stjecanje dojma u općoj javnosti.

„Na neki način je krizna komunikacija možda najvidljiviji i neprepoznatljiviji dio posla koji PR-ovci rade. Mislim da smo mi kao industrija ovo razdoblje „iskoristili“ za pozicioniranje i da su donositelji odluka puno svjesniji danas koliko je PR kao struka važan kad se donose odluke koje se tiču javnosti“ – napomenuo je predsjednik HUOJ-a.

U okviru prvog dana KOMferencije  program je obuhvatio i brojne trend teme koje se tiču komunikacijske industrije. Poseban interes sudionika izazvao je panel pod nazivom „Što smo naučili od pandemije “ u kojoj su Boris Jokić i Dragan Bagić u ulozi panelista analizirali cijenimo li danas znanje više i jesmo li kao društvo napredovali. Uz sve negativno što smo tijekom pandemije kao pojedinci, ali i kao zajednica iskusili, kao ono pozitivno istaknuli su povećanu svijest o važnosti ulaganja u odnose, kako na privatnom tako i na poslovnom području te temu mentalnog  zdravlja koja je kao nikad ranije izbila u fokus.

Prvi dana KOMferencije završen je dodjelom nagrade Grand PRix i druženjem kolega iz struke.

I dok je prvi dan KOMferencije vođen panelima o izazovnim događajima koji su se dogodili u zadnje tri godine, predavanja i paneli drugog dana ovog stručnog skupa nastavili su temu utjecaja krize – onih koje tek dolaze. Prvi dan je posjetiteljima donio priliku za čuti različita stručna mišljenja o kvaliteti komunikacija i stvaranja dojma sigurnosti u vremenima krize, kao i o slobodi medija i rastućoj cenzuri u općoj političkoj komunikaciji i ratnoj propagandi koja je trenutno u svjetskom fokusu, drugi dan je publici osigurao informacije o aktualnim građanskim procesima poput ulaska u eurozonu u trenutku inflacije, ali i one informacije koje spadaju u ‘zdravstvenu’ sferu: kako se nositi sa stresom, a pritom zadržati visoku kvalitetu rada na voditeljskim pozicijama.

Jedan od važnijih, a time i posjećenijih panela bio je upravo onaj o utjecaju krize na strategiju uvođenja eura na kojem su se postavila pitanja poput onog najistaknutijeg: o jedinstvenom trenutku ulaska Hrvatske u eurozonu, kao i ono može li se stvaran gospodarski rast ostvariti bez provođenja strukturnih reformi, kao i pitanja o gospodarstvenoj prilagodbi na novu monetarnu valutu. Osim operativnih nedoumica, građanski pristup informacijama o procesu uvođenja eura bit će realizirano preko suradnje Hrvatske narodne banke i medija za potrebe koje je u pripremi informativna kampanja, odnosno, natječaj za izradu kampanje u vrijednosti od 27 milijuna kuna.

„Naravno da se gospodarski rast ne može odviti bez strukturnih reformi. Euro nije supstitut za strukovne reforme, njegova najveća prednost je upravo u krizi: niži troškovi poslovanja u uvozu i izvozu, kao i privlačnost zemlje stranim investitorima. Uloga i funkcija Hrvatske narodne banke ostaju iste – osiguranje tijeka platnog prometa, distribucija gotovine. Medijski prostor za dijalog o euru nije došao do potrebne širine, no zato će se provesti državna edukativna kampanja koja će početi nakon odluke o ulasku u eurozonu, a ta odluka podrazumijeva i onu o fiksnom tečaju. HNB će, uz hrvatsku vladu, financirati pola kampanje, a drugi dio će osigurati Europska komisija. Cilj kampanje je doprijeti najprije do građanstva koje je slabije informirano ili žive u daljim sredinama – ključno je pronaći procese za olakšati im snalaženje u novom financijskom okružju i korištenju eura.“, ustanovio je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Vanja Dominović iz Hrvatske gospodarske komore napomenula je kako se „…tema uvođenja eura samo ponavlja, bez jasno definiranih uglova gledanja. Važno je naglasiti da su u siječnju donesene smjernice za gospodarstvenu i računovodstvenu prilagodbu te za IT sustave, a putem planirane aplikacije potrošači će moći postavljati pitanja i davati povratne informacije te na taj način direktno sudjelovati u transparentnom provođenju procesa.“

O post-pandemijskoj klimi na medijskom tržištu, rastućem poslovnom modelu temeljenom na integraciji u digitalnom okolišu i upravljanju naplatom informativnog sadržaja u doba inflacije dotaknuli su se sudionici panela „Mediji u novom vremenu. Kako preživjeti?“ koji je bio jedan od najposjećenijih panela ovogodišnjeg skupa. Urednik N1 Tihomir Ladišić, glavni urednici Jutarnjeg lista i portala Net.hr Goran Ogurlić i Filip Raunić te Anamarija Todorić iz Večernjeg lista zajednički su se složili da je, bez obzira na izazovne uvjete poslovanja, ipak sadržaj taj koji je početak i kraj cijele priče.

Poseban interes je izazvao i panel inspirirajućeg naziva „Lokalno za globalno“ čije je vodeće pitanje bilo potreba službe za odnosima s javnošću u državnoj upravi i pratećoj važnosti komuniciranja javnih politika. Gradonačelnici Osijeka, Pule i Rijeke prisjetili su se kampanja koje su im osigurale pobjedu i osvrnuli se na njihove početne ideje i sam komunikacijski narativ kampanja.

 

„S obzirom da sam prije dolaska na mjesto gradonačelnika bio profesor u gimnaziji, već je postojala određena baza ljudi koja me znala. Ljudi su željni konkretnog čovjeka – imena i prezimena – a ne stranke. Što se tiče načina komunikacije, ono u čemu smo uvijek bili ustrajni je nesudjelovanje u bilo kakvom obliku napada i konfliktnim situacijama. Od izdvajanja financija za lokalne medije, ponosni smo što 30% odlazi u fond za istraživačko novinarstvo i što istarski mediji drže konsenzus nepristranog izvještavanja neovisno o izvoru financiranja.“, objasnio je Filip Zoričić, novoizabrani gradonačelnik Pule bez političke pozadine.

Slično mišljenje je izrazio i osječki gradonačelnik Ivan Radić koji smatra da je ključan element njegove izborne kampanje bio upravo personalizirani pristup, dok je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović objasnio koliku zapravo moć odlučivanja posjeduju građani u njegovom mandatu, odnosno njihovo uključivanje u donošenje odluka.

Iako je riječ kriza predvodila ovo izdanje KOMferencije, predstavljena razmišljanja, poslovne prakse i promjena klime u političkoj komunikaciji stvorila su temelj za društveno upravljanje mogućim nadolazećim krizama. Krizna vremena su još jednom pokazala koliko je važan element suradnje državne i javne uprave, medija i komunikacijskih stručnjaka.