Vesna Parun bila je i vrsna slikarica i ilustratorica

Vesna Parun, jedna od najvažnijih, a vjerojatno i najveća hrvatska pjesnikinja, osim književnosti bavila se i slikarstvom. Upravo toj drugoj umjetničkoj sklonosti posvećena je izložba otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar u suradnji s Muzejom Prigorja iz Sesveta.

Ova rođena Zlarinjanka boravila je u Sesvetama tijekom II. svjetskog rata i Prigorci su joj lani posvetili izložbu koja je sada stigla i do Bjelovara. Naime, Muzej Prigorja dobio je na dar crvenu damsku torbicu iz četrdesetih godina 20. stoljeća. Torbica je dakako zanimljiv svjedok povijesti modnog pribora, no za Sesvete ima i posve specifičan značaj. Pripadala je, naime, Vesni Parun, a podatak o tome da ju je prije sedamdesetak godina Vesna prodala jednoj Sesvećanki postao je ishodište istraživanja o slabo poznatom boravku najveće hrvatske pjesnikinje u Sesvetama.

Ponešto je o sesvetskom dijelu svog života ispričala i sama pjesnikinja pa je tako u njezinim razgovorima s novinarima ostao zabilježen podatak da je ovamo stigla poluteretnim vlakom u rano snježno proljeće ratne 1942. godine. Vesna je tada imala dvadeset godina, a s cijelom obitelji doselila se iz rodne Dalmacije jer je njezin otac dobio posao u sesvetskoj Općini smještenoj u kuriji Zagrebačkog kaptola. Iako je u svojoj autobiografskoj prozi zapisala da je obitelj Parun živjela u pocrnjeloj prizemnici koja joj se činila poput babarogina zamka.

Izloženi su likovni radovi Parunove, njih negdje oko desetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta, a koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji. Pridružuju im se i primjeri primijenjenog slikarstva – kompozicije s dragim motivom riba, fotografije oslika njena stana u nekadašnjoj Badelovoj 15 u Dubravi i dekorativne cvjetne cjeline. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70tih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga.

Godine 1947., u vrijeme kad je imala 25 godina, Vesni Parun objavljena je prva zbirka pjesama pod nazivom Zore i vihori. Novija književna kritika ovo djelo “drži prekretnicom u poratnom hrvatskom pjesništvu i najranijim izrazitim otklonom od socrealističke poetike”, no potkraj četrdesetih godina 20. stoljeća, Vesna je doživjela oštre napade kojima joj je pripisana dekadencija i odstupanje od politički diktiranog ideološkog i estetskog koncepta. Uz već spomenutu “Mati čovjekovu”, velik broj pjesama u zbirci sigurno je nastao u Sesvetama, pa tako i ona za koju je sama pjesnikinja napisala: “Baladu prevarenog cvijeća na prigorskoj napisah cesti”. Balada se smatra antologijskim djelom hrvatskog pjesništva.

Bjelovarsku izložbu potpisuju Žarka Vujić i Morena Želja Želle, a otvorena je do 21. kolovoza.