Prije nego što kažete da je mlada osoba lijena, provjerite je li pod stresom. Ovo su glavni pokazatelji

U tijeku je jedno od najstresnijih razdoblja za maturante i studente, pišu se mature, odvijaju se ispitni rokovi, a pritisak je velik. Upravo tada, kada se mladi susreću s izazovima, neuspjehom i teškim situacijama, često doživljavaju stres.

Škola i fakultet su okruženja koja mladima redovito postavljaju visoke zahtjeve, donose uspjehe, ali i neuspjehe, zbog čega su čest izvor stresa.

Kako prepoznati kada je taj stres prevelik i kako ga ublažiti otkrila je psihologinja Obiteljskog centra Područne službe Bjelovarsko-bilogorske, Ivanom Mihotić Sekovanić.

– Doživljaj stresa je uvijek subjektivan i javlja se kada mi samo procijenimo da su zahtjevi od nas veliki, da prelaze naše uobičajene mogućnosti svladavanja ili nas na neki način ugrožavaju. Znači, nije samo do događaja, npr. ispita ili državne mature. Mnogo je važnija percepcija mlade osobe o tome što (ne) uspjeh u tim situacijama za njih znači. Kroz istraživanja se pokazalo kako su kod adolescenata među najznačajnijim izvorima stresa upravo školski zahtjevi, osobito prelazak na višu obrazovnu razinu, što se događa na državnoj maturi kada mladi prelaze iz srednje škole u visoko obrazovanje – pojašnjava psihologija.

Zbog toga nas ne treba čuditi što su mlade osobe posebno ranjiva skupina kada govorimo o stresu.

Stres se doživljava kroz misli, emocije i tjelesne reakcije pa tako možemo govoriti o nizu znakova koji ukazuju na stres.

– Znakovi stresa mogu biti smanjena mogućnost koncentracije i pažnje, pretjerano razmišljanje o obvezama i mogućim negativnim ishodima, negativan stav prema učenju, pa čak i njegovo izbjegavanje. Prije nego što proglasimo mladu osobu „lijenom“, važno je provjeriti je li ona možda pod prevelikim stresom. Emocionalni znakovi uključuju razdražljivost, češće promjene raspoloženja, strahove, osjećaj preplavljenosti te simptome depresije i anksioznosti – upozorava psihologinja.

Fizički, stres se može manifestirati kao umor, glavobolje, bolovi u trbuhu, problemi sa spavanjem, promjene u apetitu, pa čak i bolovi u prsima. Ipak, uvijek je važno isključiti fizičke uzroke tih simptoma.

Roditelji su ti koji najčešće prvi primijete promjene u ponašanju svoje djece.

– Adolescencija donosi burne promjene pa je moguće upasti u zamku i probleme mladih ljudi percipirati „normalnima“, umjesto kao simptome stresa i znakove da je potrebno potražiti stručnu pomoć. Kada je svakodnevno funkcioniranje mlade osobe dulje vrijeme otežano ili narušeno, kada ne uspijeva izvršavati svoje obaveze i subjektivno se osjeća loše nekoliko mjeseci, treba razmotriti traženje stručne podrške i pomoći – napominje Mihotić Sekovanić.

U Obiteljskom centru u Bjelovaru se besplatno nudi upravo takva podrška i nije potrebna liječnička uputnica. Osim u Obiteljski centar, mlade osobe se mogu obratiti svojim školskim psiholozima ili u studentska savjetovališta, kao i HZJZ te u privatne kabinete.

– Što se ranije potraži podrška, to će ona biti učinkovitijima. Na temelju iskustva rada s brojnim klijentima, iskreno mogu reći da je traženje stručne podrške znak hrabrosti i zrelosti te da su rezultati pozitivni ako osoba aktivno pristupi tom procesu – savjetuje psihologinja, uz napomenu da pratite svoju djecu i prijatelje, jer podrška samo jedne osobe u ovim trenutcima može značiti puno.