Većinom smo nerazvijeni, u potpomognutim područjima, no je li to nužno loše?

Koliko smo razvijeni? Slabo ili nikako, pokazuje Vladin Indeks razvijenosti koji se izračunava na temelju stope nezaposlenosti, dohotka i proračunskih prihoda po stanovniku, stope obrazovanosti, općeg kretanja stanovništva i indeksa starenja. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u skupini razvijenih su samo Bjelovar, Daruvar i Čazma koja se provukla kroz ušicu igle, a svi ostali su nerazvijeni i time potpomognuta područja. No i tu postoji razlika jer postoji nekoliko kategorija nerazvijenih, u prvoj skupini najnerazvijenijih su četiri bjelovarsko-bilogorske općine (Berek, Đulovac, Velika Pisanica i Zrinski Topolovac), a u trećoj, razvijenijoj među nerazvijenima je sedam gradova i općina. Među njima je i Sirač koji ima malo veći indeks razvijenosti od primjerice Garešnice i Grubišnog Polja.

-Za sam prestiž to je dobro i lijepo je znati da se vidi da Sirač napreduje, da se sve što radimo u sav trud koji svi na području općine ulažemo može opipati rezultatima – kaže načelnik Sirača Igor Supan.

Iza prestiža pak stoji jedan veliki ali.

-Što više napredujete to financijski manje imate, manje bodova dobivate na natječajima, a nekada i manje mogućnosti za prijavu na natječaj – napominje Supan.

Je li isplativije biti nerazvijen?

Time dolazimo do situacije da je gradovima i općinama što se provedbe projekata tiče isplativije biti nerazvijen.

-Što se mene osobno tiče ne bi mi smetalo ni da smo u prvoj skupini (najnerazvijenijih) jer što si u nižoj skupini imaš veće benefite, veće postotke sufinanciranja i veći iznos novca na raspolaganju po alokaciji – iskren je načelnik Šandrovca Dario Halauš čija se općina nalazi u drugoj skupini nerazvijenih kao i najveći dio općina iz Bjelovarsko-bilogorske županije, njih devet (Dežanovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Severin, Šandrovac, Štefanje i Veliki Grđevac).

Halauševu računicu potvrđuje i berečki načelnik Mato Tonković. Berek je u prvoj, najnerazvijenijoj skupini, pa dobiva veći postotak sufinanciranja, a koristi imaju i mještani.

-Za same mještane to znači veće oslobađanje od poreza, ima tu puno stvari koje se možda i ne vide, ali su bitne – tumači Tonković.

Logika je jasna, nerazvijenijim područjima treba više pomoći i više novca kako bi dostigli razvijenije sredine, ali i dio načelnika manje razvijenih općina zaziva dopunu kriterija jer i oni razvijeniji, kažu, kaskaju za Europom.