Dolaze iz Somalije, Libanona, Nepala, Indije, Irana… Hrvatski im je izazov, ali pronašli trik kako ga lakše naučiti

Prije nekoliko tjedana donesena je odluka prema kojoj će strani državljani koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj morati naučiti hrvatski jezik. U skladu s tim, i u Bjelovaru su organizirani tečajevi, a jedan od njih provodi se u Centru za cjeloživotno učenje i kulturu. Provjerili smo kako tečaj izgleda u praksi, a više nam je otkrila Petra Kupsjak Varmuža.

„Trenutno imamo 22 polaznika na početničkom stupnju A1, raspoređenih u dvije obrazovne skupine. Dolaze iz Indije, Nepala, Ukrajine, Irana, Somalije, Libanona i Njemačke“, istaknula je Petra Kupsjak Varmuža iz CUK-a.

Riječ je o početničkom stupnju koji traje 140 sati, a nastava se održava dva puta tjedno po dva školska sata. Program je usklađen sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike, čime su jasno definirane jezične vještine i kompetencije koje polaznici trebaju usvojiti.

„Nakon A1 stupnja, koji nazivamo pripremnim, polaznik može razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze. Može se predstaviti, postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima – primjerice gdje živi, što posjeduje ili koga poznaje. Može voditi jednostavan razgovor, pod uvjetom da sugovornik govori polako i razgovijetno“, pojasnila je Kupsjak Varmuža.

Razlozi upisa najčešće su vrlo praktični.

„Ljudi žele komunicirati sa svojim susjedima, kolegama na poslu i sugrađanima. Žele se osjećati samostalnije“, dodala je Kupsjak Varmuža.

Interes za tečaj iz godine u godinu raste.

„Upisa je bilo i ranijih godina, no do ove školske godine nismo uspjeli formirati obrazovnu skupinu. Sada je interes sve jači, već dogovaramo i nove grupe. Najveći je interes za A1 stupanj, ali imamo i upite za više razine“, kaže Kupsjak Varmuža.

Očekuje se da će barem jedna od postojećih skupina nastaviti na A2, odnosno temeljni stupanj hrvatskog jezika.

Polaznicima je, priznaje, najzahtjevnija hrvatska gramatika i izgovor pojedinih slova.

„Naša abeceda i određeni glasovi znaju im stvarati poteškoće. No kroz vježbu, a ponekad i kroz pjesmu, uspijevaju to savladati. Često se kaže da se jezik najbolje uči kroz pjesmu pa i mi to ponekad prakticiramo na nastavi“, otkrila je Kupsjak Varmuža.

Budući da je riječ o verificiranom programu, na kraju 140 sati polaznici polažu završni ispit koji se sastoji od pet dijelova – čitanja, uporabe jezika, slušanja, pisanja i govorenja. Oni koji ga uspješno polože dobivaju svjedodžbu o znanju hrvatskog jezika.

Znanje jezika ključno je za integraciju, naglasila je Kupsjak Varmuža: 

„Poznavanje hrvatskog jezika omogućuje strancima da se samostalno snađu u trgovini, kod liječnika, na poslu ili u kontaktu s institucijama. Bez jezika su često ovisni jedni o drugima i osjećaj izolacije se produbljuje. Kada govore jezik zemlje u kojoj žive, razvijaju sigurnost, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti. To pozitivno utječe i na njihovo mentalno zdravlje, ali i na odluku da dugoročno ostanu u Hrvatskoj.“

Na početku su se, kazala je, mnogi osjećali usamljeno i izolirano u Bjelovaru.

„Često su bili upućeni jedni na druge, posebno ako dolaze iz iste zemlje. Danas se trude pozdravljati na hrvatskom, postavljati pitanja i sudjelovati u jednostavnim razgovorima. Oni koji rade kažu da im je komunikacija s kolegama sada lakša, iako je riječ o elementarnoj razini. Kad uspiju nešto reći i biti razumljivi, vidi se zadovoljstvo na njihovim licima“, pojasnila je Kupsjak Varmuža.

Ako zapnu, nastava se nakratko prebaci na engleski jezik, a potom se sadržaj ponovi na hrvatskom.

Iako priznaju da im je tečaj ponekad naporan – osobito onima koji nakon radnog dana dolaze na nastavu – polaznici su redoviti.

„Zaposlenima je teže uskladiti obveze, dok nezaposleni imaju više vremena za domaće zadaće. No, prema povratnim informacijama koje dobivamo, zadovoljni su i motivirani“, kazala je Kupsjak Varmuža.

Upisi su otvoreni tijekom cijele godine.

„Svi zainteresirani mogu nam se javiti. Nadamo se da ćemo uskoro pokrenuti još jednu, a možda i više novih skupina. Mjesta ima, profesori su na raspolaganju i jedva čekamo krenuti“, zaključila je Kupsjak Varmuža.