Tisuću eura za bolovanje? No ipak postoji jedna caka

Naknade za bolovanje u Hrvatskoj mogu doseći gotovo tisuću eura mjesečno, no ključ za ostvarivanje punog iznosa je prethodni staž osiguranja. Iznosi naknada regulirani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a isplate provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Naknada se obračunava prema prosječnoj plaći radnika u posljednjih šest mjeseci prije početka bolovanja. Minimalna naknada iznosi 70 posto prosječne plaće, ali ne manje od 80 posto proračunske osnovice, što trenutno iznosi 353,15 eura mjesečno. S druge strane, uveden je i gornji limit – naknada na teret HZZO-a ne može prelaziti 225,5 posto proračunske osnovice, odnosno 995,45 eura mjesečno.

Prvih 42 dana bolovanja zbog bolesti ili ozljede naknadu isplaćuje poslodavac, dok HZZO preuzima isplatu nakon tog razdoblja. Radnici s invaliditetom naknadu primaju prvih sedam dana od poslodavca, a potom se isplata također prebacuje na zdravstveno osiguranje.

U određenim situacijama naknada može doseći 100 posto osnovice, iako vrijedi gornji limit. To se odnosi na bolovanja povezana s komplikacijama u trudnoći i porodu, njegom bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina, transplantacijom organa te izolacijom zbog zaraze ili statusa kliconoše. Puni iznos isplaćuje se bez limita i u slučajevima rodiljnog dopusta, smrti djeteta, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Ako bolovanje zbog iste dijagnoze traje dulje od 18 mjeseci, naknada se automatski smanjuje na polovicu posljednje isplaćene naknade. Izuzeci su osobe oboljele od zloćudnih bolesti, pacijenti na dijalizi, transplantirani te roditelji koji njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti.

Pravo na punu naknadu ne ostvaruju svi

Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine prije početka bolovanja. U suprotnom se isplaćuje minimalna naknada, bez obzira na prethodna primanja. To najviše pogađa osobe koje su tek započele radni odnos ili su imale prekide u zaposlenju.

Pravo na naknadu gubi se i ako osoba sama prouzroči bolovanje, radi tijekom bolovanja, ne pridržava se liječničkih uputa ili zloupotrebljava bolovanje. Privremenu nesposobnost za rad i njezino trajanje utvrđuje isključivo izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, a isplata traje sve dok liječnik ne procijeni sposobnost povratka na posao ili dok nadležno tijelo ne utvrdi trajni gubitak radne sposobnosti.