Svi ga jedemo, ali ove bi ga godine moglo usfaliti, barem onog domaćeg

Pire, prženi ili pečeni. Mnogima je krumpir u nekom obliku na tanjuru i nekoliko puta tjedno. No, ove godine će domaćeg krumpira biti znatno manje. Iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira stižu crne najave da nećemo imati ni 40 posto krumpira za vlastite potrebe i to zbog katastrofalne prošle sezone s mršavim prinosima, ali i zbog ovogodišnjih velikih ulaznih troškova. Na našem području Dejan Šulog iz Velikih Zdenaca je zahvaljujući navodnjavanju prošlu godinu uspio izvući, a što se ulaznih troškova tiče tu je, kaže, imao i malo sreće.

-Srećom, gnojivo smo kupili tijekom zime, goriva smo u drugom mjesecu kupili taman kao da smo znali da će se nešto dogoditi. Napunili smo burad i opskrbili smo se sada za prvu ruku, ali tko god nije, bome nije lijepo jer na tisuću litara plavog dizela je razlika oko 600 eura i to je gotovo stopostotno poskupljenje, a s tisuću litara se puno toga može napraviti na polju – ističe Šulog.

Krumpir je zasadio na deset jutara, a godina mu nije počela dobro. Sav je krumpir zasadio po idealnim uvjetima, ali tada je stiglo pogoršanje.

-Iz idealnog vremena, toplog i suhog u trećem mjesecu došlo je tjedan dana hladnog vremena s puno kiše i gdje je god niza u kojoj zemlja nije uspjela popiti vodu počeo je krumpir trunuti, ali tek kada dođe do nicanja vidjet ćemo gdje je propao – kaže taj poljoprivrednik.

No, dok se i s vremenskim uvjetima i ulaznim troškovima donekle izborio, protiv stanja na tržištu ne može.

-U trgovačke centre prodajemo sve teže i sve manje i radimo površinu onoliko koliko računamo da možemo prodati i da ne bacamo jer i sada na skladištu imamo tridesetak tona krumpira i upitno je hoćemo li ga uspjeti riješiti u četvrtom i petom mjesecu. Računao sam da ću ga prodati, ali je uvoz tolik da je i ovo malo našeg domaćeg krumpira zastopiralo – opisuje muke po plasmanu Šulog.

Ove je godine stoga zasadio dva jutra manje krumpira, toliko koliko mu sadi stoji u skladištu.

Manje će biti i krumpira za grickanje

Klimatološki je godina dobro krenula za proizvođače industrijskog krumpira koji sadnju privode kraju. No i tog će krumpira biti manje jer sada plaćaju ceh lanjskih problema, tumači predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira, Marijo Puškarić.

-Nažalost zbog prošlogodišnje pojave fitoplazme na krumpiru i značajnih gubitaka dijela poljoprivrednika koji su bili jače zahvaćeni bolešću, a s obzirom da Ministarstvo poljoprivrede nije reagiralo na zahtjev Udruge proizvođača industrijskog krumpira, proizvođači nisu obeštećeni iako nisu krivi za situaciju u kojoj su se našli i proizvodnja industrijskog krumpira u Hrvatskoj ove godine je smanjena za 20 posto. Dio proizvođača zbog gubitaka nije mogao nastaviti proizvodnju – upozorava Puškarić.

Dvadeset posto nije malo, a manje industrijskog krumpira znači i manje domaćeg čipsa.

-Veliko je smanjenje posebice kada to gledamo kroz prizmu toga da se u Hercegovcu gradi nova tvornica za proizvodnju čipsa koja će imati otprilike tri do četiri puta veći kapacitet od postojeće – napominje Puškarić.

Ulazni troškovi su i njima nešto veći, ali otkupna cijena dogovorena krajem prošle godine je solidna, pa se nadaju da neće biti problema.

-Mi se kao proizvođači samo nadamo što normalnijoj klimatološkoj godini da imamo što bolji rezultat jer ćemo uz ovu cijenu tada moći otrpiti povećanje troškova – poručuje predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira.

Naslovna foto: ilustracija Canva