Grad postao središte povijesne znanosti: Otvorena nova pitanja o prošlosti

Na Veleučilištu u Bjelovaru održan je znanstveno – stručni skup ‘Nova čitanja povijesti’, koji je i ove godine okupio znanstvenike, nastavnike, kulturne djelatnike i učenike s ciljem popularizacije povijesti te predstavljanja novih istraživanja vezanih uz lokalnu i nacionalnu baštinu.

Skup je dio državne manifestacije Kliofest, čiji je cilj približiti povijesnu znanost široj javnosti kroz predavanja, izložbe i stručne rasprave. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru u manifestaciji sudjeluje od 2018. godine, a programi su tradicionalno usmjereni na teme povezane s Bjelovarom i Bjelovarsko – bilogorskom županijom.

Svečano otvorenje 

Program je započeo glazbenim nastupom učenice četvrtog razreda Medicinske škole Bjelovar Dorje Martan, koja je izvela pjesmu Bože moj autora Marka Miloševića, uz mentorstvo profesorice Ane Pleskalt.

U uvodnom dijelu sudionicima su se obratili upraviteljica Zavoda mr. sc. Zorka Renić, zamjenica župana Marija Jungić te gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, koji je skup i službeno otvorio.

Skup je organiziran uz potporu Grada Bjelovara, Bjelovarsko – bilogorske županije i Županijskog stručnog vijeća nastavnika povijesti osnovnih škola.

Predavanja o povijesti 

Predavački dio otvorio je znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Alexander Buczynski predavanjem ‘Tko je tko u Bjelovaru?’, u kojem je predstavio najizglednijeg kandidata za prvog stvarnog upravitelja marijaterezijanskog Bjelovara, naglašavajući važnost stvarnog autoriteta pojedinaca, a ne samo formalnih titula.

Nasl. doc. dr. sc. Martin Kuhar govorio je o temi eugenike, prikazavši njezine međunarodne korijene i razvoj kao društvenog i političkog pokreta, uz poseban osvrt na hrvatski kontekst i djelovanje Frana Gundruma Oriovčanina.

Zanimljivo interdisciplinarno izlaganje održali su dr. sc. Luka Boršić, dr. sc. Ivana Skuhala Karasman i dr. sc. Tamara Štefanac, predstavivši projekt istraživanja rukopisne ostavštine Antuna pl. Cuvaja iz Carevdara, s naglaskom na do sada neobjavljene zapise o znamenitim hrvatskim ženama i njihovom doprinosu društvu i obrazovanju.

Lokalna povijest

O povijesnom razvoju Kotara Čazma od 1872. do 1955. godine govorila je Jadranka Kruljac Sever iz Gradskog muzeja Čazma, analizirajući političke promjene, ratna razdoblja i izazove očuvanja arhivske građe.

Skup je zaključen izlaganjem učenica Medicinske škole Bjelovar Ane Jurišić, Antee Ivanike i Lare Stapić, koje su predstavile istraživanje o zbrinjavanju gladne djece krajem Prvoga svjetskog rata na području Bjelovarsko – bilogorske županije. Rad je nastao uz mentorstvo Ive Ban, Dubravke Grganić Rožman, mr. sc. Zorke Renić i Valerije Turk Presečki, a prikazao je humanitarne akcije spašavanja djece iz Dalmacije, Hercegovine i Istre te važnu ulogu lokalnog stanovništva u njihovoj skrbi.

Povezivanje znanosti, obrazovanja i zajednice

Znanstveno – stručni skup još je jednom potvrdio važnost istraživanja i popularizacije zavičajne povijesti te povezivanja znanstvenika, obrazovnih ustanova i učenika u očuvanju povijesne baštine. Program je moderirala viša knjižničarka Ivana Blažeković.

Uz predavanja, u prostorima Zavoda postavljena je i izložba postera, plakata i publikacija Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Izložbu je osmislio akademski slikar – grafičar Krešimir Ivanček, predstavivši bogatu izdavačku i programsku djelatnost Zavoda kroz niz znanstvenih i kulturnih projekata.