Dok strukovne škole pucaju po šavovima, u Gimnaziji ostalo gotovo 60 slobodnih mjesta: Mijenjaju li učenici prioritete?

Dok su pojedine strukovne škole u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji već u ljetnom upisnom roku popunile sva raspoloživa mjesta, u Gimnaziji Bjelovar ostalo je ukupno 59 slobodnih mjesta. Prema podacima CARNET-a, u općoj gimnaziji slobodno je još 25 mjesta, u jezičnoj 19, a u prirodoslovno-matematičkoj 15.

Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da interes za gimnazijske programe slabi, no ravnateljica Gimnazije Bjelovar Tanja Mamić smatra kako bi takav zaključak bio pogrešan.

– Pojedinačni podaci o upisima ne mogu se promatrati izvan demografskog konteksta. Bjelovarsko-bilogorska županija već niz godina bilježi pad broja učenika, a ove je godine taj trend posebno izražen. Osmi razred završilo je približno 150 učenika manje nego prethodne dvije generacije i to je činjenica koja se ne može zanemariti prilikom analize upisnih rezultata – istaknula je Mamić.

Dodaje kako broj nepopunjenih mjesta sam po sebi nije pokazatelj kvalitete škole.

– Nije korektno iz podatka o broju slobodnih mjesta izvlačiti zaključak da Gimnazija Bjelovar “jako loše stoji”. Takva ocjena može se donijeti tek nakon analize svih relevantnih pokazatelja – demografskih kretanja, ukupnog broja učenika koji su završili osnovnu školu, broja upisanih učenika u sve srednje škole te interesa za pojedine obrazovne programe – kaže ravnateljica.

Podsjeća kako je Gimnazija prije dvije godine upisala 120 učenika, a prošle godine čak 150, zbog čega smatra da se ne može govoriti o dugoročnom padu interesa za gimnazijske programe.

– Da je riječ o trendu pada interesa, takvo povećanje broja upisanih učenika ne bi bilo moguće. Ono s čime se suočavamo ove godine prije svega je posljedica izrazito nepovoljne demografske situacije – naglašava.

Sve više učenika bira strukovne škole

Ipak, ravnateljica priznaje da dio učenika i roditelja danas obrazovanje promatra kroz buduće zaposlenje pa se sve više njih odlučuje za strukovne programe.

– Učenici i roditelji sve češće promišljaju obrazovanje kroz perspektivu budućeg zanimanja i zapošljivosti pa se određeni broj učenika već nakon osnovne škole odlučuje za strukovne programe koji ih izravnije vode prema tržištu rada – kaže Mamić.

Ističe kako se gimnazije i strukovne škole ne bi trebale promatrati kao konkurencija.

– Društvu su potrebni i kvalitetni strukovni kadrovi i visokoobrazovani stručnjaci. Gimnazije ne obrazuju za jedno konkretno zanimanje, nego pružaju široko opće obrazovanje i najbolju pripremu za nastavak studiranja. Upravo zato smatram da bi obrazovne politike trebale snažnije promicati vrijednost gimnazijskog obrazovanja – poručuje.

U jesenskom roku ne očekuje veći broj upisa

Na pitanje može li jesenski upisni rok značajnije promijeniti situaciju, ravnateljica odgovara kako ne očekuje veći priljev učenika.

– Ne očekujem neku “navalu” učenika jer te djece naprosto nema u sustavu. Ovogodišnje upisne rezultate svih srednjih škola trebalo bi promatrati prvenstveno kroz prizmu demografskih pokazatelja, a ne kroz pojednostavljene zaključke o atraktivnosti pojedinih škola ili programa – zaključila je Tanja Mamić.