33.000 tona opasnog otpada nadomak vode za 150.000 Zagrepčana: Sanacija još nije počela

Gudronske jame na Savici već dva desetljeća predstavljaju jedan od ozbiljnijih ekoloških problema Zagreba, a unatoč brojnim upozorenjima i najavama sanacije, konkretno rješenje i dalje se ne nazire. Opasni otpad nalazi se u neposrednoj blizini vodocrpilišta Petruševec, s kojeg se vodom opskrbljuje oko 150.000 građana, dok se posljednjih godina, prema tvrdnjama zagrebačkog HDZ-a, sve manje zna o tome što se događa s onečišćenjem tla i podzemnih voda.

Posebno ističu činjenicu da su još ranija istraživanja pokazala dubinsko onečišćenje tla te prisutnost povišenih koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama. Iako je monitoring bio predviđen, HDZ tvrdi da nema spoznaja da se posljednjih godina sustavno provodi, kao ni da su rezultati dosadašnjih mjerenja javno objavljeni.

KRONOLOGIJA SLUČAJA

Gudronske jame: vlast zelena – Savica crna

2006. – Na prostoru jezera Savica, u zaštićenom ornitološkom rezervatu, potvrđeno je postojanje nestabiliziranog opasnog otpada.
2007. – Grad Zagreb najavljuje pripremu sanacije.
2016. – Program mjera sanacije predvidio je istraživanje mogućeg utjecaja onečišćenja na podzemne vode vodocrpilišta Petruševec. Predviđen je sustavni monitoring kakvoće i razine podzemnih voda. Uspostavljena je mreža od 12 kontrolnih bušotina za praćenje razine i kakvoće podzemnih voda te mogućeg utjecaja opasnog otpada na vodocrpilište Petruševec.
2018. – Dokumentirano je dubinsko onečišćenje tla do 5,7 metara. U podzemnim vodama zabilježene su povišene koncentracije mangana, mjestimice željeza i nikla, dok su povećane koncentracije PAH-ova zabilježene u gotovo svim kontrolnim bušotinama.
2021. – Tomislav Tomašević i Možemo preuzimaju vlast u Zagrebu, predstavljajući se kao stručnjaci za otpad i politička snaga koja će zaštitu okoliša pretvoriti u konkretne rezultate.
2022. – Donesen je Plan upravljanja zaštićenim krajobrazom Savica, koji, prema navodima HDZ-a, ne sadrži konkretan tehnički program sanacije niti detaljan program monitoringa podzemnih voda.
2023. – Program vodoistražnih radova i sustavnog monitoringa, uz već spomenuto odlagalište opasnog otpada – gudronske jame na Savici – prepoznao je i odlagalište Jakuševec kao izvor onečišćenja podzemnih voda vodocrpilišta Petruševec. Preporučeni su nastavak kontinuiranog monitoringa razine i kakvoće podzemnih voda na piezometrima, monitoring stanja površinskih voda te sanacija kompletnog područja.
2025. – Gradska vlast, tvrdi zagrebački HDZ, nije gudronske jame na Savici prijavila Fondu za zaštitu okoliša kao crnu točku. Oko 33.000 tona opasnog otpada u zoni vodocrpilišta, navode, izostavljeno je iz postupka određivanja prioritetnih lokacija za sanaciju.
2023. – 2026. – Prema HDZ-u, nema spoznaja da se monitoring nastavio provoditi, dok rezultati dosadašnjeg monitoringa nikada nisu javno objavljeni.
2026. – Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba ponovno potvrđuje potencijalni rizik negativnog utjecaja onečišćenja na podzemne vode te preporučuje sanaciju cjelokupnog područja.
2026. – Prema tvrdnjama HDZ-a, nema spoznaja da se monitoring nastavio provoditi niti da je pripremljen bilo kakav plan sanacije, a kamoli da je sanacija započela.

„Opasni otpad iz gudronskih jama Savice i odlagališta Jakuševec – dvije najopasnije ekobombe u Hrvatskoj – danas je potpuno izvan nadzora nadležnih gradskih službi. Nitko ne provodi mjerenja onečišćenja podzemnih voda i tla u blizini vodocrpilišta Petruševec, s kojeg se vodom opskrbljuje oko 150.000 građana“, poručuje Ivan Matijević, predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba.